Rat na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca, ključne rute za više od 20 posto svjetske nafte, izazvali su potres na globalnim energetskim tržištima čije posljedice osjeća svaki vozač u Europi. Cijene sirove nafte Brent probile su psihološku granicu od 100 američkih dolara po barelu, što se izravno prelilo na maloprodajne cijene na benzinskim postajama. Hrvatska nije iznimka, a Vlada je ponovno intervenirala kako bi spriječila još drastičniji rast. Novom uredbom, cijena Eurosupera 95 od 7. travnja fiksirana je na 1,66 eura, dok je litra Eurodizela skočila na čak 1,85 eura. Iako se radi o značajnom poskupljenju, Vladine mjere su spriječile katastrofu. Bez intervencije, građani bi benzin plaćali 1,76 eura, a dizel bi dosegnuo vrtoglavih 2,06 eura po litri.
Unatoč ograničenju, cijene u Hrvatskoj i dalje izazivaju zabrinutost, pogotovo kada se usporede sa stanjem u nekim susjednim državama. Mnogi vozači, posebice oni koji žive blizu granice, ponovno kalkuliraju isplati li se putovati po jeftiniji spremnik goriva. Analiza cijena u regiji pokazuje šaroliku sliku, gdje razlike u poreznoj politici i državnim subvencijama stvaraju značajne cjenovne raspone. Dok su neke zemlje postale oaze za vozače, druge su se prometnule u najskuplje destinacije za točenje goriva u Europskoj uniji. Situacija je posebno teška za prijevoznike i one koji svakodnevno ovise o automobilu, jer rast cijena goriva neizbježno dovodi do lančanih poskupljenja hrane, prijevoza i ostalih usluga.
Najdramatičniji skok cijena bilježe zapadni susjedi, gdje su vozači suočeni s povijesno visokim iznosima. U Austriji, cijena litre Eurosupera 95 iznosi oko 1,78 eura, no cijena dizela probila je sve rekorde i popela se na nevjerojatna 2,23 eura. To je rezultat rasta od gotovo 25 posto od početka sukoba, što Austriju svrstava među zemlje s najbržim rastom cijena u EU. Slično je i u Njemačkoj, koja se pozicionirala kao jedna od najskupljih zemalja za vozače. Tamo litra Eurosupera košta 2,24 eura, a dizel je dosegnuo čak 2,41 euro. S druge strane, Italija, iako tradicionalno skupa, trenutno ima nešto niže cijene dizela od Austrije, oko 2,07 eura, dok je benzin na razini od 1,75 eura, zahvaljujući značajnom smanjenju poreza kojim vlada pokušava ublažiti udar na građane.
Za razliku od skupog zapada, pogled prema istoku i jugu nudi nešto više optimizma. Slovenija se drži kao povoljnija opcija, s cijenom Eurosupera od 1,51 euro, što je znatno jeftinije nego u Hrvatskoj. Cijena dizela je 1,81 euro, što je tek neznatno niže od hrvatskih 1,85 eura. Još povoljnija situacija je u Mađarskoj, gdje litra benzina stoji 1,55 eura, a dizel je trenutno najjeftiniji u užem okruženju s cijenom od 1,60 eura po litri. Međutim, valja napomenuti da mađarske vlasti često ograničavaju povoljnije cijene samo na vozila s domaćim registracijskim oznakama. Bosna i Hercegovina i dalje ostaje najjeftinija opcija za hrvatske građane, unatoč tome što su i tamo cijene rasle. Benzin košta oko 1,43 eura (2,79 KM), a dizel 1,81 euro (3,55 KM), što čini prekograničnu kupovinu goriva i dalje vrlo isplativom. U Srbiji su cijene također niže nego u Hrvatskoj, s benzinom od 1,60 eura i dizelom od 1,81 euro.
Diljem regije i Europe, vlade su poduzele niz mjera kako bi zaštitile svoje građane. Od smanjenja trošarina i PDV-a, kao što je slučaj u Sloveniji, Italiji i Srbiji, do izravnog ograničavanja marži trgovaca i uvođenja cjenovnih stropova, što primjenjuju Hrvatska i Mađarska. U Austriji je na snagu stupio model koji ograničava dizanje cijena samo jednom dnevno, točno u podne, kako bi se spriječile špekulacije. No, stručnjaci upozoravaju da su takve mjere kratkoročnog daha i da, ako se geopolitička kriza nastavi, jedino dugoročno rješenje leži u smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i promjeni potrošačkih navika, poput uvođenja dana bez automobila.
U konačnici, za hrvatske vozače koji traže uštedu, Bosna i Hercegovina ostaje najpovoljnija destinacija, posebno za benzin. Mađarska nudi najjeftiniji dizel, ali uz rizik da povlaštena cijena ne vrijedi za strane registracije. Slovenija je također dobra alternativa za benzin. Put prema Austriji, Njemačkoj i Italiji, barem što se tiče punjenja spremnika, trenutno se nikako ne isplati. S obzirom na nestabilnost tržišta, vozačima se savjetuje da ne putuju s minimalnom količinom goriva u spremniku jer su u nekim područjima zabilježene i povremene nestašice. Analitičari predviđaju da će cijene ostati visoke sve dok se situacija na Bliskom istoku ne stabilizira, što znači da bi nas neizvjesnost na benzinskim postajama mogla pratiti još mjesecima.
Otvori KEKS Pay
Mafija je poštena za ove današnje lazljivce.. dizel skuplji od benzina čija proizvodnja je skuplja...ali većina se vozi na dizel pa tu gamad udara i stavlja čisti veliki profit u blagajnu.. ne mislim tu na politiku države a kamoli male hr nego na svjetske kazove!