Hrvatska se, mjereno izvozom visokotehnoloških proizvoda po stanovniku, pozicionirala pri dnu ljestvice europskih zemalja. S izvozom od 1136 eura po stanovniku značajno zaostaje za tehnološki najrazvijenijim zemljama Europe. Irska izvozi 20,6 puta više visokotehnoloških proizvoda po stanovniku nego Hrvatska, Slovenija 16,7 puta, Nizozemska 11,4 puta, Belgija 8,1 puta, Danska 5,3 puta, a Češka 5 puta. No usprkos značajnom tehnološkom zaostajanju, započeli smo proces smanjivanja tehnološkog jaza jer proces tehnološkog napretka i konvergencije prema razvijenim EU članicama za Hrvatsku nema alternativu, tvrdi dr. sc. Goran Buturac, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb u svojoj najnovijoj analizi "Europski izvoznici visokotehnoloških proizvoda: Gdje je Hrvatska?".
Približavajući se punoj zaposlenosti Hrvatska si je, tvrdi Buturac, širom otvorila vrata velikog izazova, a to je tehnološki progres. To se ne odnosi samo na gospodarstvo, već i na društvo u cjelini. Pritom je za malo, otvoreno gospodarstvo poput hrvatskog koje je snažno integrirano u europski ekonomski prostor, ključni izazov ulaganje u proizvodnju visokotehnoloških proizvoda i plasman tih proizvoda na izvozna tržišta, što Hrvatska nesumnjivo može postići razvojem ekonomije znanja. - Zemlje EU-a u posljednjih su nekoliko godina kontinuirano izložene vanjskim šokovima od korona-krize, preko krize energenata uslijed rusko-ukrajinskog rata, prijetnji i uvođenja Trumpovih carina do najnovijeg rata na Bliskom istoku i krize opskrbe energentima. Usprkos sporijem gospodarskom rastu, Europa uspijeva amortizirati sve negativne posljedice eksternih šokova. Iako je dinamika rasta realnog BDP-a usporena, izbjegnuta je recesija, a inflacija se uspijeva održati u ekonomski opravdanim i prihvatljivim okvirima. Istovremeno, konkurencija na globalnom tržištu sve je izraženija.
Uz SAD, glavni takmaci su azijske ekonomije: Kina, Japan, azijski tigrovi i Indija. Danas u 21. stoljeću, uslijed ubrzanog tehnološkog napretka na globalnim tržištima dominiraju ekonomije znanja – kompanije – tehnološki divovi koje inovativnim proizvodima i uslugama osvajaju izvozna tržišta. Izvoz visokotehnoloških proizvoda zemalja EU u razdoblju 2006.-2025. u prosjeku se godišnje povećavao 4,9%, a od 2021. do 2025. 6,2%. To je, naravno, praćeno i uvoznim rastom, no on je sporiji od izvoza pa se bilanca u trgovini visokotehnološkim proizvodima kontinuirano poboljšava. Kumulativno, izvoz visokotehnoloških proizvoda zemalja EU-a je u 2025. godini dosegnuo vrtoglavih 1,64 bilijuna eura, a uvoz 1,46 bilijuna eura. Istovremeno, vanjskotrgovinski suficit iznosio je 178 milijardi eura.
Vodeći europski izvozni proizvodi visoke tehnologije su lijekovi i farmaceutski proizvodi, zrakoplovstvo, svemirska tehnologija, elektronika i telekomunikacijski uređaji, znanstveni instrumenti, računala, optički instrumenti i uredski strojevi.
Europa najviše visokotehnoloških proizvoda plasira na tržišta SAD-a, Velike Britanije, Kine i Švicarske. Europski lider u proizvodnji i izvozu visokotehnoloških proizvoda je Njemačka. Ta zemlja je u 2025. godini realizirala 25% od ukupne vrijednosti izvoza visokotehnoloških proizvoda EU. Slijede je Nizozemska s udjelom od 14,2%, Italija s 8%, Irska sa 7,7 te Belgija sa 6,6%. Od ukupno 27 zemalja članica EU-a njih 10 ima pozitivnu bilancu u trgovini visokotehnološkim proizvodima, i to: Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Slovenija, Danska, Mađarska, Francuska, Austrija i Belgija.
Irska je europska zemlja s najvećim izvozom visokotehnoloških proizvoda po stanovniku u 2025. Izvoz je iznosio 23.352 eura. Slijede je Slovenija s 18.932 eura, Nizozemska s 12.994 eura, Belgija s 9215 eura, Danska sa 6067 eura i Češka s 5568 eura, objašnjava Buturac. Napominje kako je tehnološki razvoj Irske jedan od najznačajnijih primjera gospodarske transformacije u modernoj povijesti, pretvarajući zemlju iz pretežno agrarne ekonomije u globalno tehnološko središte.
- Irski glavni grad Dublin dom je mnogih globalnih tehnoloških divova kao što su Google, Meta, LinkedIn, Amazon i Microsoft. U Irskoj posluje na tisuće start-upova. Čitav proces praćen je kontinuiranim ulaganjem u visokokvalificiranu radnu snagu. Irska ekonomija temelji se na IT-u, cloud computingu, cyber sigurnosti, umjetnoj inteligenciji i digitalnom oglašavanju. Pritom se gotovo polovica robnog izvoza Irske odnosi na izvoz visokotehnoloških proizvoda - napominje Buturac.
Odmah iza Irske na ljestvici europskih zemalja s najvećim izvozom visokotehnoloških proizvoda po stanovniku pozicionirala se Hrvatskoj susjedna Slovenija. Vodeći slovenski visokotehnološki sektori uključuju robotiku pokretanu umjetnom inteligencijom, farmaciju, zrakoplovstvo i napredne električne uređaje. Visokotehnološki proizvodi čine čak 47% ukupnog robnog izvoza Slovenije. Kumulativno, visokotehnološki i srednjetehnološki proizvodi zauzimaju impresivnih 72% ukupnog robnog izvoza Slovenije što sve zajedno pozicionira tu zemlju među tehnološki najrazvijenije strukture na europskom kontinentu.
- Izvoz visokotehnoloških proizvoda omogućuje moderan gospodarski razvoj te donosi niz strukturnih prednosti i za hrvatsko gospodarstvo: jačanje konkurentskih pozicija na međunarodnim tržištima, snažniji gospodarski rast i rast produktivnosti. Iako je obujmom relativno malen, izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske, uz blaže oscilacije, kontinuirano se povećava od 2006. do 2025. U tom je razdoblju Hrvatska povećavala izvoz visokotehnoloških proizvoda u prosjeku godišnje za 7,7%, što je znatno veća stopa rasta u donosu na prosječnu stopu rasta zemalja EU od 4,9% – objašnjava Buturac. Uočava se i kako je Hrvatska od 2021. do 2025. ubrzala izvozni rast visokotehnoloških proizvoda na prosječnih 8,3% godišnje, što je više od EU prosjeka od 6,2%, tako da, usprkos značajnom tehnološkom jazu između RH i gospodarski razvijenijih zemalja EU, navedena kretanja potvrđuju pozitivan trend konvergencije, tj. smanjivanje tehnološkog jaza Hrvatske. Izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske raste znatno brže od rasta ukupnog robnog izvoza. U razdoblju 2021.-2025. povećao se s 14,8 na 17,3%.
Usporedno s pokrenutim procesom smanjivanja tehnološkog jaza u odnosu na Europu, mijenja se i izvozna struktura Hrvatske. Smanjuje se udio primarnih proizvoda i sirovina, a raste udio visokotehnoloških proizvoda. Od vodećih visokotehnoloških proizvoda Hrvatska je lani najviše izvezla lijekova i to u vrijednosti od 950,9 milijuna eura. Slijede električni transformatori s izvozom od 945,7 milijuna eura; izolirana žica, kabeli i ostali izolirani električni vodiči za 538,6 milijuna eura te imunološki proizvodi i cjepiva za 237,2 milijuna eura.
- Zanimljivo je primijetiti kako Hrvatska plasira vodeće visokotehnološke proizvode u gospodarski najrazvijenije zemlje Europe i svijeta uključujući Njemačku, Italiju, Francusku, SAD, Austriju, Nizozemsku i Švedsku. Paralelno s povećanim izvozom visokotehnoloških proizvoda dolazi do postepenog skretanja plasmana od zemalja
CEFTA-e prema gospodarski razvijenim zemljama EU – napominje Buturac. Pritom se ukupni robni izvoz Hrvatske u razdoblju 2022.-2025. povećao za 4,7%. Istovremeno, izvoz lijekova je rastao 44,5%, izvoz izolirane žice, kabela i ostalih izoliranih električnih vodiča za 19,1, izvoz ploča i ostalih nosača za električno upravljanje ili za razdiobu električne struje za 64,2%, dok se izvoz električnih transformatora gotovo udvostručio.
- Izvoz visokotehnoloških proizvoda ključan je za moderan gospodarski razvoj Hrvatske, jer donosi niz strukturnih prednosti u odnosu na izvoz sirovina, radno-intenzivnih proizvoda i proizvoda niske tehnologije – ističe Buturac. – Prvo, visokotehnološki proizvodi ostvaruju najviše marže, što znači da se uz manje utrošenih materijalnih resursa može realizirati znatno veća profitabilnost. Drugo, usmjerenost na inovacije i nova tehnološka rješenja jačaju konkurentske pozicije zemlje na izvoznim tržištima i povećavaju produktivnost gospodarstva. Treće, izvoz visokotehnoloških proizvoda često je vrlo otporan na eksterne šokove kojima su relativno najviše izložene upravo male ekonomije poput Hrvatske. Četvrto, visokotehnološka proizvodnja potiče ulaganja u istraživanje i razvoj, čime se stvara "know-how" i zadržava visokokvalificirana radna snaga u zemlji. I konačno, ubrzani razvoj tehnologije otvara širom vrata novim idejama, inovativnim tehnološkim rješenjima i aplikacijama kojima se može uspješno konkurirati na domaćem i inozemnim tržištima – napominje te dodaje kako je sve više domaćih tvrtki koje su prepoznale ovaj izazov današnjice i uspješno se pozicionirale na tržištu. Domaće tržište šalje jasne signale obrazovnom sustavu o zanimanjima koja su im potrebna za daljnji razvoj poslovanja i tehnološke iskorake, to potvrđuje i tržište rada, odnosno podaci o kretanju zaposlenosti u područjima softverskog inženjerstva, poslovne analitike, umjetne inteligencije, robotskih sustava, računalnog programiranja, programiranja baza podataka, računovodstva, marketinga, poslovne informatike...
-. Tehnološki napredak i ekonomija znanja trasirat će put Hrvatske prema modernoj i konkurentnoj ekonomiji na europskom i globalnom tržištu. Daljnji tehnološki iskoraci povećat će produktivnost gospodarstva i time otvorit prostor za rast plaća i poboljšanje životnog standarda stanovnika Hrvatske. Rast nominalnih plaća koji je podržan rastom produktivnosti ublažit će inflatorne pritiske kakvim je Hrvatska izložena već duže vrijeme – zaključio je Buturac.
Otvori KEKS Pay
