Hrvatsko će gospodarstvo u iduće dvije godine zadržati stabilan rast, ali uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija, ocjenjuje Hrvatska udruga poslodavaca. Prema procjeni HUP-a, hrvatski BDP u ovoj bi godini mogao rasti 2,5%, dok se prosječna stopa inflacije očekuje na razini od oko 5 posto.
Rast hrvatskoga gospodarstva i dalje je potpomognut snažnim investicijskim kreditiranjem poduzeća, rekordnim korištenjem EU fondova, izvozom kapitalnih dobara te relativnom sigurnosnom pozicijom Hrvatske kao turističke destinacije. Istodobno, upozoravaju iz HUP-a, dulja energetska kriza, nepovoljniji uvjeti financiranja, slabiji fiskalni impuls i pojačana geopolitička neizvjesnost mogli bi dodatno usporiti gospodarsku aktivnost u 2026. i 2027. godini.
– Da bismo nastavili rast i u konačnici dosegnuli standard EU, moramo ojačati konkurentnost naše ekonomije. Bruto profitabilnost našega gospodarstva trenutačno je pod pritiskom, što otežava ulaganje u povećanje produktivnosti i kapitalne investicije – kaže glavna direktorica HUP-a Irena Weber te dodaje kako u Hrvatskoj imamo i povijesno najveću razliku između prosječne plaće u javnom i državnom sektoru u odnosu na privatni sektor i ona sada iznosi gotovo 600 eura.
– Prema našim procjenama, inflacija će nakon prošlogodišnjih 4,4% u 2026. ubrzati na 5%, ponajprije zbog viših cijena energenata, daljnjeg približavanja cijena usluga prosjeku EU te novih pritisaka na troškove proizvodnje hrane. Rast cijena hrane predstavlja važan inflatorni rizik jer hrana i bezalkoholna pića čine 21,8% potrošačke košarice u Hrvatskoj – rekao je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
U takvom okruženju nužno je izbjeći dodatno poticanje inflacije preširokim slabo ciljanim fiskalnim mjerama te “rezolutno odoljeti pritiscima na rast mase plaća u javnom sektoru i socijalne mjere prilagoditi ciljano kako dodatni fiskalni stimulans ne bi ‘dolijevao’ ulje na vatru inflacije”.
HUP navodi da bruto profitabilnost hrvatskih tvrtki po zaposlenom stagnira te je 23% niža od prosjeka CEE regije i čak 50% niža od prosjeka EU. Udio bruto dobiti u BDP-u pao je na 33,5%, dok je udio ukupnih primanja zaposlenih porastao na 49,6% BDP-a, što smanjuje prostor za ulaganja i održiv rast plaća u privatnom sektoru. Zbog toga se traži snažnije porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva, niži troškovi energije za tvrtke te aktivnije poticanje investicija i produktivnosti.
Poseban naglasak stavlja se na rasterećenje srednjih i viših plaća, kao i na mjere za zapošljavanje mladih jer je upravo kod njih stopa zaposlenosti ispod prosjeka EU. Po uzoru na najuspješnije članice EU, RH bi, poručuju, mogla smanjiti porezni klin za oko 10 postotnih bodova promjenama poreza na dohodak, ograničenjem osnovice za zdravstveni doprinos i dodatnim poticajima za mlade.
Otvori KEKS Pay
Pa mi imamo još uvijek taj jugomentalitet da je poduzetnik neprijatelj kojega se treba optuživati i cijediti porezima. Dok je uhljebljivanje i onda nerad uz prosječno 600 eur višu plaću nešto poželjno. I nitko ne primjećuje da ovi koji imaju 600 eur više i puno manje rade dobivaju svoj novac od poduzetnika i njihovih radnika. Ali koga to u Hrvatskoj zanima. Važno je sjediti u kafiću pušiti, zaživati i ogovarati sve ostale koji nešto rade posebno poduzetnike. A to sve u radnom vremenu dok građani čekaju na šalteru da se gospoda pojavi i malo nad njima iživljava.