Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet, za Hinu je izjavio da Zagreb planira povećati fond gradskih stanova za oko 1000 jedinica kako bi proširio postojeći fond od približno 6500 stanova. U tijeku su projekti gradnje i projektiranja novih stanova u Podbrežju, Borovju i Svetoj Klari.
Koje su trenutno najvažnije informacije o priuštivom stanovanju u Gradu Zagrebu? Radi se o tri lokacije - u Podbrežje, Borovje i Svetoj Klari?
Stambena kriza pogađa sve velike gradove, pa tako i Zagreb. Takozvani stambeni jaz, odnosno nesrazmjer između potrebe za priuštivim stanovima i ponude takvih nekretnina na tržištu, u Zagrebu iznosi čak 38.000 jedinica. Nastojimo se kao uprava baviti ovom krizom na razne načine, kako revizijom odluka koje se tiču boljeg upravljanja gradskim stanovima tako i gradnjom novih stanova. Grad trenutno raspolaže s otprilike 6.500 stanova što je otprilike dva posto od ukupnog broja stanova u Zagrebu. Želimo taj broj povećati za oko tisuću stanova i u tom smislu smo pokrenuli projektiranje i gradnju na lokacijama u gradskom vlasništvu u Podbrežju, Borovju i Svetoj Klari.
Imate li kakvih novosti na tu temu, koji su daljnji koraci Grada?
Zgrada kodnog naziva A11 s 288 stanova u Podbrežju u poodmakloj je fazi gradnje. Radi se o zgradi u koju će useliti gotovo tisuću naših sugrađana. To će biti peta izgrađena zgrada u naselju Podbrežje, a priprema se i šesta, kodnog imena A2, sa 150 stanova. Usporedo sa stambenim zgradama, u Podbrežju radimo i na zgradama društvenog standarda pa smo tako nedavno otvorili novi dječji vrtić, a projektira se i osnovna škola.
Osim Podbrežja, nedavno smo proveli međunarodni urbanističko-arhitektonski natječaj iz programa Europan za lokaciju u Svetoj Klari. Europan je paneuropska platforma koja nastoji privući mlade arhitekte koji projektiraju stambenu arhitekturu. Lokacija Sveta Klara bila je jedna od 47 lokacija diljem Europe, a kao najbolje rješenje ocijenjeno je ono mladog španjolskog projektnog ureda. Radi se o naselju male gustoće od stotinjak stambenih jedinica.
Treća lokacija čiji razvoj smo nastavili - nakon 20 godina! - jest ona u Borovju. Upravo je na javnoj raspravi prijedlog Urbanističkog plana uređenja naselja Borovje jug prema prvonagrađenom natječajnom radu koji je predvidio naselje niske gustoće prožeto zelenilom s parkingom riješenim po obodu odnosno u podzemnim garažama. Radi se o ukupno 600 stanova koji će biti u sustavu gradskog socijalnog, odnosno priuštivog najma. Podsjećam i da u Borovju upravo završavamo izgradnju novog vrtića i dogradnju osnovne škole.
S obzirom na gradsku listu, koliko građana će riješiti svoj stambeni problem i u kojem vremenskom razdoblju?
U zgradi A11 koja se dovršava u Podbrežju svoj stan će već sljedeće godine pronaći 288 kućanstava, dok će u sljedeću, A2, kroz neke tri godine useliti njih 150. Radi se o preko tisuću naših sugrađana. Po izgradnji naselja Borovje, taj broj će se povećati za još 600 kućanstava odnosno oko 1.700 ljudi. Zajedno sa Svetom Klarom dolazimo do otprilike 1.200 novih stanova u koje će kroz otprilike pet godina useliti otprilike 3.600 naših sugrađana.
Potražnja je, dakako, puno veća od ponude. Naime, na nedavni poziv za socijalni najam javilo se 1.500 kućanstava, a na poziv za priuštivi njih 1.150, što zorno govori o ogromnom nesrazmjeru ponude i potražnje priuštivih stanova u Zagrebu.
Obnavlja li Grad svoje neuseljive stanove, koliko ih je, i ako ih obnavlja, koliko ih je dosad obnovljeno?
Naravno, gradski fond stanova kontinuirano se obnavlja i svi stanovi prije ili kasnije dođu na red za uređenje. Neki stanovi ne zahtijevaju velika ulaganja, ali ima i slučajeva kada su stanovi po isteku ugovora njihovih najmoprimaca značajno oštećeni pa onda i njihovo uređenje traje dulje.
Koliko je gradskih stanova prodano, primjerice hrvatskim braniteljima, odnosno kategoriji građana kojoj se stanovi mogu prodavati?
Namjera ove uprave je da se postojeći fond stanova zadrži i poveća. Stanovi se, sukladno Odluci o prodaji gradskih stanova, smiju prodavati samo u izuzetnim slučajevima: kada je ulaganje neisplativo, kada prostor nema obilježja stana, kada je Grad suvlasnik s drugim i trećim osobama te kada u njemu obitava hrvatski branitelj. Branitelji su, dakle, jedina kategorija naših sugrađana koja može otkupiti stan i to pod uvjetima definiranim Zakonom o braniteljima. Od 2022. godine naovamo, otkupljena su 82 stana od strane branitelja odnosno njihovih sljednika.
Otvori KEKS Pay
Zanimljivo da nema vijesti da se gospodin Luka Korlaet NEPROPISNO parkirao na pločniku u Tratinskoj ulici. Sjećam se da je bilo najmanje 4-5 vijesti kada se Karamarko svojedobno parkirao na sličnom mjestu ispred bolnice u koju je dovezao oca, too je tri dana bila vijest dana. A što se tiče ovoga, to je Bandićev projekt. Bandić je osmislio i izgradio cijelo naselje Podbrežje, dovukao infrastrukturu i cestu i uveo autobusnu liniju. Sagradio je četiri zgrade, pripremio gradnju pete, onda su na vlast došli ovi stručnjaci, pet godina nisu radili ništa, i sada kao završavaju tu petu Bandićevu zgradu za koju je dozvola izdana još 2021. godine.