Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb

Zagreb dok ga još ni bilo završio još jednu uspješnu akciju

Jelkovečki je miljokaz postavljen u čast cara Maksimina Tračanina, prvog cara na rimskom prijestolju koji je bio barbarskog porijekla i prvog koji nikada nije kročio u Rim.
03. prosinca 2020. u 19:44 1 komentara 925 prikaza
Zagreb: Svečano otkrivanje spomenika Rimski miljokaz na platou Knjižnice Jelkovec
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

U blizini ovog mjesta na trasi rimske ceste Siscia-Andautonija-Poetovio (Sisak-Ščitarjevo-Ptuj) 1934.je pronađen miljokaz cara Maksimina Tračanina iz 3. stoljeća, piše na pripadajućoj ploči uz rimski miljokaz koji je u četvrtak postavljen pred platoom Knjižnice Jelkovec u sklopu obilježavanja 30. rođendana inicijative Zagreb dok ga još ni bilo. Original se čuva u lapidariju Arheološkog muzeja i zahvaljujući njemu lociran je rimski grad Andautonia u Ščitarjevu.

-To mu je najveća važnost. Točno je naznačio arheolozima gdje da traže Andautoniju. Miljokazi su služili Rimljanima isto kao što služe i nama na našim prometnicama, no istovremeno su nosili i političku poruku. Postavljali su se i da glorificiraju cara u čije vrijeme su građeni - objasnio nam je arheolog i povjesničar Nenad Jandrić, jedan od inicijatora projekta. Jelkovečki je pak miljokaz postavljen u čast cara Maksimina Tračanina, prvog cara na rimskom prijestolju koji je bio barbarskog porijekla i prvog koji nikada nije kročio u Rim.

Čuvari prošlosti Rimski će miljokaz biti 14. svjedok povijesti Zagreba dok ga još ni bilo
 

Realizaciju postavljanja pomogli su Muzej Prigorja, Knjižnice grada Zagreba, Konzervatorski odjel u Zagrebu te stalni pokrovitelji Akcije  Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatski prirodoslovni muzej, a financijsku podršku pružili Gradski ured za kulturu Grada Zagreba,  Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, i Turistička zajednica grada Zagreba

Iako službenu povijest piše od 1094., kada je osnovana Zagrebačka biskupija, područje metropole je i prije toga imalo živahnu prošlost, kažu arheolozi Nenad Jandrić i Ozren Domiter te arhitekt Željko Kovačić. Oni stoje iza projekta koji replike artefakata zagrebačke povijesti postavlja na izvorne lokalitete spajajući tako prošlost sa sadašnjosti.

U proteklih 30 godina ovo je već 14. spomenik minulim vremenima prije službene povijesti Zagreba koju postavlja inicijativa koju je pokrenuo pokojni dr. sc. Zoran Gregl, savjetnik u Arheološkom muzeju. Do sad su postavljani spomenici rimskim novčićima, mamutu iz Frankopanske, kitu iz Podsuseda, prvim kršćanima s Mirogojske, nestajućem Jupiteru koji nosi lascivni nadimak i brojnim drugim artefaktima. 

U fundusima Arheološkog i Prirodoslovnog muzeja stotine su sličnih predmeta pa materijala za akcije imaju napretek. Usporava ih samo birokracija jer za dozvolu za postavljanje replika moraju dobiti suglasnost čak četiri gradska ureda. Ili pet ako postavljaju u centru.

 

vrijeme
NEĆE BITI VRLO TOPLO
Meteorolog Zoran Vakula analizirao zimu i najavio kakvo nas proljeće očekuje
Hrvatski Telekom
UPRAVLJA S 516 E-PUNIONICA
Hrvatski Telekom: Predvodnik e-mobilnosti u regiji
  • Avatar rubinet
    rubinet:

    "Zagreb dok ga još ni bilo završio još jednu uspješnu akciju " - bi značilo što ??