Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet održali su redovnu tjednu konferenciju za medije, a glavna tema ovog puta bila je predstavljanje projekta kongresnog centra. O centru se, podsjetimo, priča već barem tri desetljeća, najavljivao ga je više puta i prethodni gradonačelnik Milan Bandić, no nije se realizirao. Detalje su izložili predstavnici Grada.
"Htjeli smo predstaviti jedan od pet ključnih projekata za sljedeći mandat, o kojem nismo zasad detaljno govorili. Nalazi se uz bok projektima koji su se obećavali 40 godina, poput Jarunskog mosta, stadiona Maksimir, Centra za gospodarenje otpadom i Projekta Zagreb. Ovaj peti je kongresni centar, što će razveseliti i privatni i turistički sektor. Općenito je bitan za poslovanje u cijelom gradu", rekao je te pokazao na karti lokaciju budućeg centra iza zgrade INA-e, odnosno parkiralište Velesajam – istok.
"Ovo ovdje je centralna os. Zemljište sjeverno od Inine zgrade predstavlja geometrijsko središte grada i jedno je od najvrednijih gradskih lokacija. Danas možemo izvijestiti da je to zemljište, koje je dosad služilo kao šljunčano parkiralište, napokon dostupno za razvoj. Naime, korištenje je bilo ograničeno zbog spora oko povrata zemljišta s Nadbiskupijom. Taj je zahtjev Nadbiskupija podnijela 1997. godine, no Visoki upravni sud ga je odbio prošle godine. Uklonjene su sve plombe i zabilježbe sa zemljišta, koje je sada u vlasništvu Grada i njime se napokon može slobodno raspolagati", rekao je Tomašević.
Objasnio je da se o kongresnom centru govori već desetljećima i bilo je raznih ideja gdje on treba biti. Jedna od njih bila je iza hotela Westin. "Prije 20 godina tadašnja vlast smatrala je da bi kongresni centar trebao biti u centru grada. Ja bih rekao da je to potpuno neadekvatan prostor. Ne moram vam ni reći što znači kad delegacije stranih državnika dođu u hotel Westin. Smatramo da je ta lokacija apsolutno neadekvatna i od te lokacije smo odustali", rekao je Tomašević.
Zašto centar? Zagrebu taj centar nedostaje da bi došlo do rasta konferencijskog turizma. "Ponosni smo što imamo dosta ravnomjernu turističku posjećenost kroz cijelu godinu, ali kako bismo to dodatno distribuirali, bitan je i kongresni centar. S druge strane, ovakav centar ne bi bio namijenjen samo za okupljanje konferencijskih turista već i mjesto dodatnih javnih sadržaja za građane Zagreba, a bitan je i za ukupno poslovanje cijelog privatnog sektora Zagreba. Velesajam je naručio, kao vlasnik zemljišta, studiju, bavili smo se modelima financiranja i upravljanja te radili na programu arhitektonsko-urbanističkog natječaja jer je bitan za prostor. Htjeli smo vidjeti i druge komplementarne sadržaje uz taj kongresni centar. Treba vidjeti i koji su optimalni kapaciteti za veličinu Zagreba, potencijali, da bi cijela investicija bila održiva", objasnio je.
Objekt je zamišljen da bude samostojeći moderan objekt s modernom tehnologijom. Imat će glavnu dvoranu kapaciteta oko 2500 sjedećih mjesta, veću od Vatroslava Lisinskog, uz dodatnu veću dvoranu i šest modularnih dvorana prilagodljivih različitim vrstama događanja te još 25 soba za sastanke. Tu su i VIP prostori, prostori za medije... Ukupno je oko 4000 sjedećih mjesta. "Dvorana bi bila multifunkcionalna, bila bi i za kinoprojekcije i ostale sadržaje. Za taj kapacitet, samo za kongresni centar, predviđena je podzemna garaža sa 600 parkirališnih mjesta", rekao je.
To je idealna lokacija, rekao je, jer je riječ o geometrijskom središtu grada, centralnoj osi koja je reprezentativna. "Bitna je i blizina Velesajma zbog sajmišnih aktivnosti, bitno nam je i da kongresni centar ostaje u Novom Zagrebu jer je bliži zračnoj luci i ulazima u grad, pa nećemo navlačiti strane delegacije sjeverno od Save. Površine je 65.000m2, ali to ne znači da nećemo raditi revitalizaciju cijelog Velesajma za aktivnosti koje nisu samo sajmišne. To su dva odvojena projekta.
U programu urbanističkog sadržaja napravit će razmještaj prostora i pojedinih objekata. Gledali smo da to bude i novo središte Novog Zagreba i da budu i drugi sadržaji koji bi bili komplementarni kongresnom centru, kao što je hotel, poslovni sadržaji koji bi bili uz centar i još jedna dvorana za kulturne događaje koja bi bila komplementarna kongresnom centru. Dvorana za kulturne događaje također nedostaje, a treba biti uz novi javni prostor", rekao je.
Procijenjena vrijednost javne investicije u izgradnju kongresnog centra iznosi 51 milijun eura, bez PDV-a. Očekuje se da će se u njemu godišnje održavati prosječno oko 130 događanja. Hotel bi bio privatna investicija, a kad govorimo o hotelu i kongresnom centru, tu govorimo o javnoj investiciji, dodao je gradonačelnik. "Idemo u tu kapitalnu investiciju. Za nekoliko mjeseci očekujemo objavljivanje programa urbanističko-arhitektonskog natječaja, sam natječaj, nakon toga ide projektiranje, javna nabava za izvođača, očekujemo početak radova 2027. godine, a završetak 2029. godine. To su rokovi za koje smatramo da su realni, a smatramo da je investicija opravdana", rekao je Tomašević.
Kako to misle financirati? "Sam kongresni centar financirao bi se iz gradskog proračuna, a hotel bi bio privatna investicija. Velesajam bi upravljao centrom – bilo sam bilo putem specijaliziranih firmi, to još treba procijeniti. To je zemljište Velesajma", rekao je Tomašević.
Dvorana za kulturu.....iliti uhljebljenje političkih istomišljenika....