Danas se održava druga sjednica Gradske skupštine u novom sazivu, a na dnevnom redu ovog puta je 45 točaka. Sjednici prisustvuje 40 od 47 gradskih zastupnika.
9.25 – Započinje aktualni sat
Trpimir Goluža: Zašto ste dopustili USKOK-ovom optuženiku, Kosti Kostanjeviću da se ponovno zaposli u Ustanovi za upravljanje sportskim objektima? Uvjet za puštanje iz pritvora bilo je da da ostavku na mjesto direktora u USO-u.
– Netočno tvrdite da je ponovno zaposlen, nije ponovno nego je cijelo vrijeme zaposlenik USO-a. I dok je bio u pritvoru, bio je zaposlen. Dapače, tamo je bio zaposlen i prije nego sam ja postao gradonačelnik, a nako što sam postao gradonačelnik izabran je za ravnatelja. Nakon što je pušten iz pritvora, dao je ostavku na mjestu ravnatelja, ali ostao je kao zaposlenik na poziciji na kojoj ne može donositi bitne odluke za USO. On apsolutno ima pravo biti zaposlen – rekao je Tomašević.
– Podsjetit ću vas i da ste osobi koja ima pravomoćnu presudu za uzimanje mita omogućili ste da bude ravnatelj jedne zdravstvene ustanove, osobi koja je dobila otkaz u ViO-u i smijenjena je s pozicije direktora da duže od godinu dana dobiva punu direktorsku plaću...Ovakav način upravljanja gradom je vrijeđanje zdravog razuma, građana i svih institucija – uzvratio je Goluža.
– O našem upravljanju gradom, građani su rekli na izborima. A rekli su i o tome kako bi vaša lista upravljala gradom - Davor Bernardić je zajedno s Nobilom osnivao fantomske stranke, podnosio kaznene prijave protiv mene, nazivao me vođom kriminalne organizacije, da bi se na kraju ispostavilo da je krivotvorena sva dokumentacija za Pravi SDP, i s tom ekipom ste vi išli na izbore – rekao je Tomašević.
Milka Rimac Bilušić: Svjedočimo objavama na društvenim mrežama o mobingu i nezadovoljstvu zaposlenika u Upravi gradskim ustanovama. Natječaji se ponavljaju, nema dovoljno prijavljenih, stručni ljudi odlaze, od Vašeg dolaska na vlast sistematizaciju unutar pojedinih ureda provodite učestalo no umjesto da te promjene koje su svakako potrebne provodite optimiziraju rad, one uose kaos. Služe kao alat za degradaciju i napredovanje podobnih. Struka je marginalizirana, a vaši pročelnici umjesto da vode gradske urede, upravljaju ljudskim potencijalima, rješavaju probleme građana, stoje vama iza leđa na presicama tijekom kampanje i vode ratove na društvenim mrežama. Dok se oni bave politikom, zaposlenici na čijem radu i znanju počiva Grad, ostaju bez menadžerske podrške. Možete li nam transparentno iznijeti ključne pokazatelje upravljanja zaposlenicima u Gradu i gradskim poduzećima i ustanovama - kolika je stopa dobrovoljne fluktuacije, postotak uspješno zatvorenih natječaja, raspodjela radne uspješnosti na menadžerskim, specijalističkim pozicijama te rezultate procjene zadovoljstva poslodavcem?
– Ako sam dobro shvatio, jedna od najgorih optužbi vezana za moje pročelnike je da su na društvenim mrežama nekoga nazvali 'oni iz suprotnog tabora'. Svi zaposlenici Uprave na društvenim mrežama pišu svašta u svoje slobodno vrijeme, ima bome i onih koji mene vrijeđaju na osobnoj razini. Podsjetit ću vas na to da su neki poput bivšeg pročelnika za financije javno rekli da su postali pročelnici jer su im se namjestila pitanja. Dakle, to je ekipa koja je prije bila, a sada od 16 pročelnika, samo je jedan član moje političke stranke. Što se tiče kadrovske politike, razgivaramo sa sindikatima, od kada sam gradonačelnik plaće su svake godine išle gore, materijalna prava isto tako, inzistiramo na ocjenama koje odgovaraju onome što zaposlenici rade. Svi se mogu žaliti, neki su pokrenuli sporove oko toga... – rekao je Tomašević.
– Potvrdili ste ono što sam rekla. Pričate o pročelnicima, a ne o ljudima koji nose Upravu. Da imalo poznajete upravljanje ljudskim potencijalima znali biste da zadovoljstvo ljudi ne ovisi samo o materijalnim pravima, ovisi o brojnim drugim čimbenika, a jedan od ključnih je mogućnost rasta, razvoja i ugodne radne atmosfere. Također, nisam uspoređivala odnose u bivšoj strukturi, no podjećam vas da ste došli na vlast s idejom da promijenite stvari, a niste promijenili ništa. Nije ključna informacija tko je član koje stranke – odgovorila je Rimac Bilušić.
– Inzistiram na objektivnosti i odgovornosti u ocjenjivanju zaposlenika. Po cijeloj liniji - pročelnici, zamjenici, pomoćnici, voditelji odjela, voditelji odsjeka i referenti. Na 3000 zaposlenika, u prošloj je godini bilo oko 20 dvojki. Ako mislite da je traženje zaposlenika da radi svoj posao, mobing, ok. Ne znam otkud vam te infromacije, jesu li od supruga koji radi u Upravi? Provjerite sa sindikatima – kazao je Tomašević.
Sara Medved: Svjesni smo kako su domovi zdravlja stupovi našeg zdravstvenog sustava. Vidjet ćemo kako će se sustav nastaviti širiti, sukladno tome značajan dio skrbi ide i na skrb za djecu. Iz domova zdravlja u Zagrebu otišlo je u ovoj godini pet pedijata, u zadnjih par mjeseci otišla su dva pedijatra. Primjerice, Jastrebarsko ima mjere kojima potiče dolazak liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu. U mreži javne zdravstvene zaštite predviđeno je sveukupno 77 pedijatrijskih ambulanti, a koliko znamo ugovoreno je njih 60. Po mojim saznanjima, timovi u centru i istoku su popunjeni. Vidi li se učinak mjere koju ste uveli u DZ Zapad i koji su vaši prijedlozi za potencijalno rješavanje gorućeg problema?
– Problem pedijatara je problem cijele Hrvatske, i Zagreb je još i najmanje pogođen. Ono što je problem, po mom mišljenju, je što se dozvoljava da kod pedijatara budu djeca starija i od 15 godina. Neke županije su uvele stimulacije kako bi privukli pedijatre, mi za sada nismo imali veliki odlijev pa nismo imali niti stimulacije. Kako ste rekli, na Domu zdravlja Zapad smo započeli s određenim dežurstvima i stimulacijama kako bi prolem adekvatno riješili, za sada se te mjere pokazuju dobre. Ako bude potrebe, radit ćemo i drugdje, a ako baš bude potrebe razmotrit ćemo i druge mjere stimulacija – kazao je Tomašević.
Dragana Turkalj: Iza nas su upisi u vrtiće, nakon prvog kruga najviše se isticalo stanje neupisane djece. Kao razlog pada isticala su se ulaganja u infrastrukturu, gradnja novih vrtića i proširenje kapaciteta. Tom prilikom, nevažan je ostao podatak da je i broj upisane djeca manji nego prošle godine u prošlo vrijeme pa je upisano 617 djece manje. Ono što opet daje naslutiti da bi moglo biti manipulacije brojkama mjesta u vrtićima su informacije iz nekoliko kvartova o tome da se radi tzv. prekajanje ili spajanje grupa odnosno da se dio djece iz jedne premješta u drugu grupu. Po informacijama koje dobivamo od roditelja, saznali smo da ih nitko za to nije obavijestio ranije. za mnogu djecu ovakve su promjene izvor stresa. Jesu li točne te informacije i zašto se to događa?
– Ne moramo samo gledati broj neupisane djece, možemo gledati i broj upisane. Bilo ih je 30.000 2022./2023., 32.594 u 2024./2025., a projekcija za 2025./2026. je 33.000. Dakle, cijelo vrijeme raste broj upisane djece. Sveta Klara, Cerje, vrtići su koje ćemo uskoro otvoriti, u realizaciji imamo niz dječjih vrtića. Sada imamo vrtiće koji imaju slobodnih mjesta, no želimo dovesti do situacije da svatko tko želi ima mjesto u vrtiću u kvartu. Zato radimo na gradnji dječjih vrtića. O prekrajanju će pročelnik odgovoriti – kazao je Tomašević.
– Nakon prvog upisnog roka, upisano je 7069 djece,a 2024. je taj broj bio 7686 djece. Pretpostavljam da su se zato i isticali brojevi neupisane djece koji su manji, ali i broj zahtjeva je bio manji. Kada spominjete broj povećanja kapaciteta, izgradnju itd., danas je na redu Izvješće programa radova kapiztalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti koji kaže da su izvršena planirana ulaganja u predškolske objekte 57 posto. Pametnom dosta. – kazala je D. Turkalj.
– Što se tiče upisnih mjesta, moramo naglasiti da svako upisno mjesto koje se otvori novom izgradnjom, nije slobodno odmah slijedeće godine, to dijete koje je upisano u vrtić mjesto koristi 5 ili 6 godina, ovisno o tome koliko je tamo. Što se tiče promjene skupina, to je uobičajeno svako ljeto jer u jaslicama ima manje djece u skupinama nego u vrtićima. To je nužno kako bi se iskoristili kapaciteti i jer u nekim posebnim programima roditelji nekad ne žele nastaviti. Objedinjavanje je stoga nužno kako bismo otvorili mjesta za svu djecu koja žele upisati vrtić – rekao je pročelnik Luka Juroš.
Mauro Sirotnjak: U listopadu prošle godine je otvoreno gradilište na realizaciji punog profila Sarajevske, zanima me u kojoj je fazi realizacija projekta? Možemo u zadnje vrijeme čuti da ima problema s realizacijom nadzvožnjaka koji bi trebao premostiti Ranžirni kolodvor. Utječe li ta problematika na gradski projekt?
– Rok za dovšetak prometnice je kraj ove godine, a za tramvajsku prugu je početak iduće. Ispravno ste rekli, postoji problem, vezani smo s Hrvatskim autocestama koje moraju izvesti vijadukt iznad Ranžirnog i spoj na obilaznicu. To je zastalo jer se na javnoj nabavi za izvođača pojavila žalba i to je sad na DKOM-u i cijeli proces toji i sigurno će biti značajnih kašnjenja u odnosu na naše radove. Gledamo što napraviti s prugom, trebat će napraviti neku premosnicu ili privremeo okretište kako bi pruga funkcionirala bez tog spoja. Pruga ima osam stanica i okretište i jako je važna, dat ćemo sve od sebe da ona profunkcionira i prije ovog dijela za koji je zadužen HAC. – rekao je Luka Koralet.
Marko Periša: Čestitam što je oboren svjestki rekord po broju posjetitelja na projektu koji ste priveli kraju. Primjetio sam da se tog dana i dan prije promet odvijao dobro. Mogu li se neke od tih mjera koristiti za rješavanje prometne problematike, ako ne, kada ćete se uhvatiti u koštac s rješavanjem prometne problematike?
– Odgovor su dale gradske i državne institucije koje su davale preporuke tjednima prije koncerta da se za dolazak koristi javni prijevoz, da se ne dolazi automobilom i da se ide što je više moguće pješice. To je većina poslušala. Moram reći da je tramvaj funkcionirao bez problema, no jasno je da je u Gradu bio smanjen broj Zagrepčana zbog godišnjih odmora i tako dalje, u tom smilsu nije bilo previše automobilskog prometa. Tako da, ako me pitate što bi bila lekcija - trebamo ulagati u javni prijevoz. Ako ćemo i dalje imati trend porasta automobila na postojeću prometnu infrastrukturu, imat ćemo gužve. Ponavljam, ključna su ulaganja u javni prijevoz – rekao je Tomašević
– Kada ćete izraditi strateške dokumente koji će riješiti prometnu problematiku grada? – upitao je Periša.
– Što se tiče strategije održive mobilnosti, javna nabava je pri kraju. Uskoro će krenuti izrada najbitnije prometne strartegije koja će biti podloga i za novi GUP u koji ćemo krenuti čim uspvojimo izmjene ovog GUP-a, nadam se na jesen. Bez sinergije grada i države, ni prometni problemi se neće moći riješiti – uzvratio je Tomašević.
Mario Župan: 11.7. na službenim stranicama Grada pokrenuli ste dostavu inicijative za izradu novog prostornog plana grada. Kako ste pokrenuli izmjene bez skupštinske rasprave?
– Išli smo u izmjene GUP-a kako bi ključne probleme brzo riješili, a isto tako idemo i u novi GUP s novim podlogama, prometnim, konzervatorskim, ekološkim...Za prostorni plan imamo dvije inicijative - izmjene prostornog plana zbog prometnih razloga to je ucrtavanje obilaznice koje nas je tražilo resorno ministarstvo, i imamo inicijativu za izmejne vezano uz gospodarenje otpadom koje čeka da Plan gospodarenja otpadom bude gotov. U isto vrijeme, inicijativa za prostorni plan je prikupljanje inicijativa za novi prostorni plan. Dakle, imamo dvije točkaste izmjene koje su hitne zbog infrastrukturnih ulaganja, a u isto vrijeme prikupljamo inicijative za novi prostorni plan – rekao je Tomašević. To je nešto što je uobičajeno, to se radi prije formalne procedure koja se pokreće odlukom Skupštine, dodao je.
– Mogli ste tu točku dati na informaciju na sjednicu Skupštine. Kada ćemo dobiti prostorni plan i kada planirate donesti na ove klupe GUP? – upitao je Župan.
– Što se tiče izmjena prostornog plana koje su već u tijeku, za koje je provedena javna rasprava, mi smo u siječnju poslali zahtjev za suglasnost resornom ministarstvu. Budući da se sada primarno bavimo GUP-om, vjerujem da će nakon toga doći suglasnost vezana za prostorni plan i tada će se on naći na sjednici Skupštine. Ciklus prostornog planiranja traje godinama, a sastavni dio ciklusa jest prihvaćanje inicijativa koje traje i koje daje podlogu za prvu odluku o ciljevima izmjena i time počinje formalna procedura koja završava odlukom Skupštine – objasnio je Tomašević.
Tomislav Domes: ŠPUD je škola u koju sam i ja išao pa pratim što se s njom događa. razveselila me infomacija da su odabrani izvođači radova na obnovi škole i da se taj proces nakon dosta godina raspetljava. Molio bih da nas se podsjeti kako je nastala cijela zavrzalam i kada počinju radovi?
– ŠPUD je jedna od četiri pojedinačno zaštićena kulturna dobra uz Tituš, Gornjogradsku i I. ekonomsku, i kao takva je posebno zahtjevna za obnovu. Prethodna uprava je tu obnovu započela po neadekvatnim projektima. Ministarstvo kulture nam je naložilo da zaustavimo takvu obnovu, pa smo morali raskinuti ugovore s izvođačem, projektantnom i provesti nove javne nabave i evo nas sada na kraju tog procesa. Izabran je novi izvođač koji je potpisao ugovor nekidan i kreće uvođenje u posao. Otegotna okolnost je i da to nije isti izvođač kao na Muzeju za umjetnost i obrt s kojim ŠPUD dijeli zgradu, tako da sutra imamo sastanak na kojem ćemo ih nastojati uskladiti. Rok za izvedbu je 15 mjesci, to znači da bi iduće godine u 10. mjesecu ŠPUD trebao biti obnovljen – napomenuo je Koralet.
Marta Kiš: Pitanje je vezano za GČ Brezovica i područnu školu Dragonožec. Nakon potresa djeca idu u školu u DVD, cijelo područje Brezovice je u Kupinečkom Kraljevcu dobilo novu školu, a tu se, koliko znam projekt mijenjao.
– Škola u Brezovici je još jedan od osjetljivih projekata. Nslijedili smo projekt koji je također bio neadekvatan, pa je opet išao raskid ugovora pa javna nabava, novo projektiranje...Sada je to došlo do građevinske dozvole koja bi trebala biti ishođena za koji dan, nakon toga slijedi izrada izvedbenog projekta. računam da će javna nabava za izvođača krenuti početkom 2026. pa bi do kraja prvog kvartala ili polovice godine imali izvođača i krenuli u izvođenje koje će trajati, pretpostavljam, 18 mjeseci. Do kraja 2027. bismo trebali imati novu školu, znam da je dugo... – rekao je Koralet dodajući da će iznaći načina da se djecu do izgradnje škole adekvatno zbrine.
Suzana Dobrić: Poznato je da je izgradanja podzemne garaže u Klaićevoj projekt star desetljećima, 2005. je izdana lokacijska dozvola, bivši gradonačelnik je pokušavao ostvariti javno-privatno partnerstvo pa je odustao od toga, cijela ta ideja je zamrla. Isto tako, u prostorene planove od prije ovog tisućljeća to je mjesto upisano kao mjesto za izgradnju garaže, i u GUP-u iz 1971. prostor zapadno od Savske je prepoznat kao mjesto gdje bi se trebalo graditi prostor za parkiranje većeg kapaciteta. U kojoj fazi je projekt?
– Projekt je od 820 parkirnih mjesta na tri podzemne etaže koji će na krovu imati i novouređeni parter sa obnovljenim igralištima. Ostaje atletska staza, dodaje se šest košarkaških terena, dva malonogometna odnosno rukometna, skok u dalj, kugla, igralište za djecu...i sve u dogovoru s dvije škole. dakle, nije samo garaža. U fazi smo ishođenja lokacijske dozvole, mislm da će to biti do kraja ovog ili idući tjedan. Projektant već radi glavni projekt i do kraja godine bi mogli imati i građevinsku dozvolu i izvedbeni projekt potreban za tenderiranje. Početkom 2026. bi mogli ići u javnu nabavu za izvođenje radova. Polovinom 2027. bi mogli imati novu garažu – rekao je Koralet.
Srđan Subotić: DVD Maksimir je 2008. izgubio svoj vatrogasni dom Fijanovoj ulici, a koristio ga je od osnivanja društva 1931. i de facto završio na cesti. Grad mu je tada kao privremeno rješenje ponudio prostorije na drugom katu stambene zgradu u Maksimirskoj 51a, a nigdje nije postojala mogućnost za parkiranje vozila koje se parkiralo posvuda dok na kraju nije završilo ispod južne tribine Dinamovog stadiona. Ta privremena situacija se prolongirala i lagano postaje trajna. Nije sporno da Vatrogasna zajednica i Grad pokazuju dobru volju, no ništa konkretno se nije dogodilo.
– Da, naslijedili smo potpuni kaos što se tiče imovinsko-pravnih u cijelom gradu. Niz DVD-a nije imalo regulirano pitanje svog prostora. Tamo gdje vidimo da možemo prebaciti vlasništvo na DVD smo radili. Izvjesti su me iz nadležnog ureda da su obišli čak sedam lokacija s DVD-om Maksimir u ove četiri godine, ništa nije bilo adekvatno. Ono što predlažemo kao rješenje je da vidmo postoji li neki objekt u vlasništvu države pa da se zamijenimo – kazao je Tomašević.
– Postoji li mogućnost da im se u Maksimirskoj 51a omogući parkiranje ispred zgrade – dodao je Subotić. Ured će dati sve od sebe da se nađe rješenje, a da je u skladu sa zakonom, rekao je Tomašević.
Ivka Odvorčić: U odluci o najmu stana su propisane odluke kojima retrogradno mijenjate pravila za naše građane. To se odnosi na novi, znatno veći izračun najamnina. Tako ih dovodite u neizvjenso stanje. Propisali ste da onaj tko se kandidira za najam gradskog stana može imati useljivu stambenu nekretninu izvan Zagreba ili Zagrebačke županije, propsali ste da oni koji bespravno koriste stan mogu direktno dobiti ugovor o najmu i raspisali ste javni poziv za prijave građana koji je zatvoren 2. svibja, 45 dana od toga je prošlo, a lista nije razvidna. Kada će biti?
– Većina zastupnika se vjerojatno slaže da nije ok niti pravedno da ljudi koji imaju u kućanstvu preko 5000 eura neto mjesečne prihode, koriste gradski stan koji plaća ju 130 eura na Malešnici od 80 kvadrata. Mene su dočekale takve situacije. Zbog toga smo morali uvesti reda u korištenje stanova na način da ih koriste socijalno ugoreženi, ali i oni koji imaju nešto manje od prosječbe plaće u Zagrebu kao priuštivi najam. U tom smislu, kada govorimo o socijalno ugroženim, oni plaćaju zaštićenu najamninu od 36 centi po kvadratu. To je nsika cijena. trenutačno je natječaj u tijeku, na jesen će biti objavljena lista. Kriteriji su jasni. A što se tiče svih ostalih, u stanovima će moći ostati samo oni koji imaju plaću manju od prosjeka i plaćat će najamninu u skladu s prihodina – kazao je Tomašević.
Otvori KEKS Pay
