PROJEKT TOGAS

Tim s Rebra: Rak želuca može se spriječiti, a naše istraživanje pomoći će razvoju strategije za tu bitku

storyeditor/2025-02-14/PXL_090225_128013963.jpg
Foto: Sandra Šimunovic/ PIXSELL
1/5
15.02.2025.
u 09:00

Prikupljeni podaci poslužit će kao temelj za procjenu opravdanosti uvođenja programa primarne prevencije

Svoje su profesionalne puteve Mirjana Kalauz i Matea Majerović pronašle u gastroenterologiji, svaka iz svojih, ali podjednako strastvenih razloga. Prva je oduvijek bila fascinirana naprednim endoskopskim metodama koje omogućuju rano otkrivanje promjena na probavnom traktu, a druga je odrastajući uz oca kirurga spontano razvila interes za medicinu pa se potom, stažirajući, zaljubila upravo u gastroenterologiju. Posao im je, kažu, poziv, pa im ne pada teško što ih nerijetko zaokuplja i kada napuste prostore KBC-a Zagreb. Ipak, kada požele predah, dr. Kalauz ga pronalazi u prirodi, glazbi i kazalištu, a njezina kolegica Majerović najradije ode na neko putovanje. No, upravo posvećenost poslu dovela ih je do sudjelovanja u jednom od najvažnijih europskih projekata u borbi protiv raka želuca, TOGAS-u.

Riječ je o projektu sufinanciranom sredstvima EU u okviru programa Horizon Europe, a cilj mu je razviti učinkovite metode za prevenciju i rano otkrivanje raka želuca, što je prioritet Europskog vijeća, ističe M. Kalauz. – Ključni faktor u nastanku raka želuca je bakterija Helicobacter pylori. Procjenjuje se da je od 30 do 40 posto odrasle europske populacije zaraženo njome, a infekcija se najčešće prenosi u djetinjstvu putem bliskih kontakata u obitelji ili u kolektivima poput vrtića – objašnjava Matea Majerović.

Iako bakterija uvijek uzrokuje gastritis, dodaje, većina ljudi ne razvije simptome do kasne odrasle dobi, a dugotrajna kronična upala može dovesti do razvoja prekanceroznih promjena, što povećava rizik razvoja raka želuca. Istraživanja su pokazala, napominje, da pravodobnim liječenjem bakterije možemo znatno smanjiti taj rizik i zato je rano otkrivanje H. pylori prepoznato kao najučinkovitija mjera primarne prevencije opake bolesti.

– Dijagnostički smo limitirani jer pacijenti u ranoj fazi najčešće nemaju simptome ili su oni nespecifični, a krvna slika može biti uredna. Zbog toga se rak želuca najčešće otkriva u uznapredovalim stadijima, kada su opcije liječenja ograničene. Dakle, s jedne strane je rak koji se teško dijagnosticira i liječi, a s druge jednostavna preventivna mjera – objašnjava dr. Majerović. Upravo to, dodaje, privuklo ih je projektu. – Možemo potencijalno smanjiti učestalost bolesti u populaciji ako se počne provoditi preventivni program – kaže.

Studija u kojoj sudjeluje KBC Zagreb, nazvana "Screen & Treat", dakle, istražuje učestalost infekcije H. pylori u populaciji od 30 do 34 godine, koristeći urea izdisajni test, te ispituje učinkovitost liječenja. – Uzima se uzorak daha, što zvuči malo apstraktno, ali funkcionira tako da se puhne u jednu vrećicu, zatim se popije tekućina s ureom pa se za pola sata ponavlja test. Ključno je što H. pylori razgrađuje ureu i pritom oslobađa ugljikov dioksid čiju koncentraciju u izdahnutom zraku mi zapravo mjerimo. Ako je znatno povišena, to znači da je bakterija prisutna – objašnjava dr. Majerović. U slučaju pozitivnog nalaza, dodaje, ispitanicima se osigurava odgovarajuća terapija i daju se preporuke za daljnje praćenje.

Posebno je važno istaknuti da rezultati TOGAS-a mogu imati dugoročne posljedice na oblikovanje nacionalnih i europskih zdravstvenih politika, ističe dr. Kalauz. Prikupljeni podaci, kaže, poslužit će kao temelj za procjenu opravdanosti uvođenja programa primarne prevencije raka želuca liječenjem infekcije H. pylori. Također, dobit će se i uvidi u način na koji se ispitanici odazivaju, učinkovitost metoda pozivanja te utjecaj društvenih mreža i medija na svijest o prevenciji.

KBC Zagreb ovim projektom nastavlja svoju dugogodišnju tradiciju međunarodne suradnje na polju probira raka probavnog trakta, a tim liječnika, koji na čelu s doc. dr. sc. Mirjanom Kalauz, uz dr.sc. Mateu Majerović, univ.mag.med., čine i doc. dr. sc. Pave Markoš, dr. Maša Čavlina, dr. Lucija Zlopaša, dr. Filip Cetinić te mag. med. techn. Romana Palić, doprinosi znanstvenim istraživanjima koja bi mogla spasiti mnoge živote.

U pozivanju na testiranje ključnu ulogu imaju liječnici obiteljske medicine, ističe dr. Kalauz, a pacijenti se samostalno mogu prijaviti mailom na adresu togas@kbc-zagreb.hr. A osim na Rebru, projekt TOGAS provodi se i u KBC-u Rijeka.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije