Pregledate li ovih dana ponudu stanova za najam u Zagrebu, postaje jasno da se samo nekolicina nudi za manje od 500 eura mjesečno, a u to nisu uračunate režije. Primjerice, jučer su na Njuškalu samo četiri od više od šest tisuća oglasa prošla navedeni filtar, dakle do 500 eura, s time da su samo dva namijenjena stanovanju dviju osoba koje bi taj trošak eventualno mogle i podijeliti.
Taj podatak predstavlja velik udarac i na studente, posebice njih oko 3500 koji su nakon prošlotjedne objave rezultata doznali da nisu dobili mjesto u jednom od zagrebačkih studentskih domova. Od preko 10 tisuća prijavljenih pravo je ostvarilo samo 6508 studenata, što znači da će ostali morati krenuti u potragu za alternativnim smještajem. Da dočaramo kolika je razlika u troškovima, treba istaknuti da se cijena dvokrevetne sobe u domu mjesečno kreće od 13,27 do 79,60 eura.
Opcija je i svakodnevno putovati
Studentica Matija s Fakulteta hrvatskih studija već četiri godine stanuje u Studentskom domu "Dr. Ante Starčević", a kaže da je tek sad svjesna koliko joj, uza sva poskupljenja, dom olakšava da fokus preusmjeri na druge troškove života.
– Kada usporedim situaciju s prvom godinom na fakultetu i sjetim se na što sam i u kojoj mjeri trošila, shvaćam da je situacija drukčija. Ne mogu reći da ne bih zamijenila domsku sobu za malo veći prostor, privatnost i vlastitu veš-mašinu, ali na sve se čovjek navikne – govori Matija. Dodaje i kako nije strepila čekajući rezultate iako je na trenutke postojala ona mala sumnja "a što ako nisam dobila mjesto".
– Život u doma ipak te nauči prilagođavati se, stvarati kompromise, poštovati tuđe rutine i na neki malo drukčiji tip suživota, a naravno da je i daleko jeftiniji od stana – kaže Matija. Njezina kolegica po domu i fakultetu, studentica Nina, priznaje kako ju je bilo strah da je propustila poslati pokoji papir jer zna da pogrešno ubrojeni bodovi ili zaboravljeni papir nerijetko znaju biti razlozi zbog kojih se dom ne dobije pa treba čekati da prođe rok za žalbu, koji, dodajmo, istječe sutra.
>>VEZANI ČLANCI:
– Dom je odlično iskustvo koje bi svi trebali proći, ima puno prednosti, ali katkad jednostavno postane malo teško dijeliti mali prostor s nekim drugim tko nije nužno osoba koju poznaješ i koja ti je draga. Da nemam mjesto, ne znam bi li mogla financirati studiranje iako uz fakultet radim koliko mogu i primam stipendiju – priznaje Nina. A jedan od onih koji sve nade polaže upravo u žalbeni rok je Karlo, brucoš medicine. Ako ne dobije svoje mjesto u najvećem zagrebačkom domu "Stjepan Radić", planira svakodnevno putovati iz Siska.
– Bilo mi je gotovo nestvarno da nisam imao dovoljno bodova. Iskreno, ne mogu davati 500 eura mjesečno, čak i kada bih uspio pronaći nekoga da sa mnom dijeli troškove, bilo bi puno. Medicina je zahtjevna i nije mi problem da se i zaposlim, ali znam da bih zbog faksa mogao raditi eventualno vikendima – iskreno će Karlo. Dodaje i kako mu je nevjerojatno da najveća studentska meka u Hrvatskoj nema dovoljno smještaja, već se studente, tvrdi, praktično tjera na rub siromaštva u preskupim stanovima.
– Smatram se sretnikom jer i nisam toliko udaljen od Zagreba, ali ne znam kako će ekipa iz Rijeke, Splita, Dubrovnika ili nekih manjih mjesta koja s metropolom i nisu dobro povezana. U potragu za stanom ići ću i na zimu, možda se nešto i promijeni ili uleti povoljan smještaj – kaže nam Karlo. Statistika koju nam je dostavio zagrebački Studentski centar potvrđuje da bi nakon objave preliminarnih rezultata natječaja za subvencionirani studentski smještaj dobro došlo još oko tri tisuće kreveta.
Deficit stanova za najam
– Kapacitet ležajeva za tu kategoriju iznosi 6880, a ove godine zaprimljeno je nešto više od 10 tisuća prijava. Prije smo znali imati i više, ali posljednjih nekoliko godina to je brojka oko koje se vrtimo. U posljednje dvije godine zabilježen je i blagi pad broja prijavljenih – govore nam u SC-u. Najtraženije su prve dvije kategorije, što se odnosi na 11. i 12. paviljon na Savi i u Cvjetnom naselju. Za ta mjesta, dodaju, zaprime i četiri puta više zahtjeva nego što ima raspoloživih kapaciteta. Zanimalo nas je i radi li se na tome da se kapaciteti u skorijoj budućnosti povećaju.
– Nažalost, u ovome trenutku nemamo konkretnu informaciju o predviđenom vremenu gradnje novih studentskih paviljona, ali ideja postoji te se o tome intenzivno razgovara sa Sveučilištem u Zagrebu i Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Trošak gradnje SC i Sveučilište ne mogu samostalno podnijeti te tu svakako treba postići suradnju s Vladom i Gradom – odgovaraju u SC-u, a tešku situaciju u kojoj su se našli studenti jučer je komentirao i gradonačelnik Tomislav Tomašević.
– Ove godine svjedočimo golemoj brojci studenata koji su ostali bez studentskog smještaja. Cijene stanova za najam takve su da si oni to ne mogu priuštiti. Uskoro ćemo najaviti koliko će biti povećanje paušala za turistički najam stanova – rekao je.
A onim studentima koje čeka potraga za povoljnim smještajem izvan studentskih domova bilo bi dobro izbjeći rujan koliko god je to moguće jer upravo se tada osjeti pojačana potražnja s obzirom na povratak studenata, objašnjava Martina Naletilić, vlasnica agencije Sky Nekretnine.
>>VEZANI ČLANCI:
– Najveća je potražnja za stanovima u zoni tramvaja. Cijene su nešto niže u dijelovima grada dostupnima, primjerice, gradskim autobusima, a samo nekoliko minuta vožnje udaljenim od tramvaja i gradskih središta. Kao primjer bih navela klijenta koji u dijelu obiteljske kuće u Kustošijanskoj ulici, samo nekoliko minuta vožnje busom udaljene od okretišta Črnomerec, iznajmljuje studentima sobe s korištenjem kupaonice i kuhinje za korektnih 170 eura. Radi se o solidnom smještaju, malo dislociranom u odnosu na gradsko središte, ali i dalje lako dostupnom te sa svim potrebnim sadržajima – ističe Naletilić pa dodaje da se cijene najma prije svega formiraju zakonom ponude i potražnje, a deficit stanova za najam permanentno je stanje na zagrebačkom tržištu, ali i u drugim većim gradovima. Kudikamo veća potražnja od ponude omogućuje stalni rast cijena.
– Opći rast troškova, kao i onaj cijene kvadrata nekretnine za prodaju dodatni su razlozi za skok najma koji dolazi kao logičan slijed. Na deficit ponude utječe i porast turističkog, odnosno dnevnog najma, osobito na lokacijama u centru, koji se najmodavcima pokazao kao kudikamo unosniji posao od klasičnog najma, čime je dio nekretnina zapravo nestao s tržišta nekretnina za dugoročni najam – zaključuje M. Naletilić.
>>VIDEO: Splićanka Ivana u godini je dana proputovala 8 zemalja, a sve je sam financirala
Zašto se ne gradi više socijalnih stanova? Unutar te kategorije mogli bi se naći i studentski stanovi.