Radeći preko studentskog servisa za nešto više od 2500 poslodavaca, nešto manje od sedam tisuća studenata iz Varaždina lani je u prosjeku zaradilo 1842 eura svaki, ukupno 12,7 milijuna eura. Da su kojim slučajem studirali i radili u susjednoj Sloveniji, na tu bi zaradu stekli dva nepuna mjeseca mirovinskog staža. Slovenija obvezuje svoje poslodavce da plaćaju mirovinske doprinose i za studentski rad, te im daje mjesec dana staža za 60 posto slovenske prosječne mjesečne plaće. Zarade li 30 posto, pisat će im se 15 dana staža i tako sve vrijeme studiranja. Slična pravila imaju i u Španjolskoj, Švedskoj, Češkoj... gdje tijekom pet ili šest godina studiranja studenti koji su češće i više radili ostvare po dvije ili tri godine mirovinskog staža. Varaždinski bi studenti, na primjer, da se kod nas primjenjuje slovenski model, lani skupili dva mjeseca i dvadeset dana staža.
Većina država članica EU obvezuju svoje tvrtke da plaćaju mirovinske doprinose i na studentski rad, uz neke razlike oko visine zarade koja je oslobođena uplate poreza i doprinosa. Nova politička i interesna platforma Umirovljenici zajedno ovo je ljeto otvorila temu mirovinskog staža za vrijeme studija te su zatražili od hrvatske Vlade da po uzoru na Poljsku, Njemačku i druge zemlje radnicima koji su studirali i završili fakultete vrijeme studiranja prizna kao mirovinski staž. Belgija i Austrija ne priznaju studij u staž automatski, već omogućuju ljudima da pred mirovinu sami dokupe godine studiranja za približno 1300 do 1600 eura po godini studija, što mnogi i čine.
VEZANI ČLANCI:
Studentski zbor hrvatskih studenata pozdravio je tu ideju, koja je ostala bez odjeka u Vladi, te su sramežljivo dodali da bi oni bili sretni kada bi netko vodio evidenciju koliko rade preko studentskog servisa te da im se prizna mirovinski staž barem za to razdoblje. Svojevremeno su HDZ-ov ministar financija Zdravko Marić te SDP-ov Slavko Linić pokušavali otvoriti i to pitanje te u poreznom smislu studentski rad tretirati kao drugi dohodak na koji se plaćaju doprinosi, no nisu bili dovoljno politički jaki da to proguraju. Marić je u svojim mini reformama postigao da poslodavac mora plaćati doprinose za sve koji rade preko ugovora o djelu, bez obzira na to radi li se o zaposlenima, samozaposlenima, nezaposlenima ili umirovljenicima. Zaposlenima te uplate dižu osnovicu za izračun mirovine, nezaposlenima koji zarade prosječnu bruto plaću prizna se godina dana staža. Mirovinski se doprinosi u Hrvatskoj ne plaćaju jedino na studentski rad, a kako studenti uglavnom ne plaćaju ni porez na dohodak (granica je ove godine 9556,18 eura ili 72 tisuće kuna) studentski/učenički rad je samim time za poslodavce najjeftiniji oblik rada u Hrvatskoj. Na listi poduzeća koji su angažirali studente iz Varaždina nalaze se imena manje poznatih, ali i najzvučnijih poduzeća u Hrvatskoj od DM-a, preko HEP-a, drugih javnih poduzeća, trgovačkih lanaca. Jedna ranija analiza ministarstva financija otkrila je da ima poduzeća u kojima studenti čine više od polovice ukupne radne snage.
Ipak, poslodavci ne plaćaju poreze i klasične mirovinske doprinose za studente, ali plaćaju 12 posto provizije studentskim centrima, te oko 6 posto doprinosa za slučaj profesionalne bolesti i invalidnosti. Na temelju toga student ili učenik imaju pravo na invalidsku mirovinu ako im se dogodi povreda na radu ili obole od profesionalne bolesti za vrijeme obavljanja praktične nastave, stručne prakse ili zapošljavanja preko studentskog servisa. Nije poznato da je bilo takvih slučajeva.
Kad bi novinar uzeo jedan ugovor u ruke da pročita vidio bi 12% provizija SCa, 5%MIO doprinos (mirovinsko osiguranje), 0,5 % Doprinos za ozljede. Dakle u ugovoru ima 5% za MIO, a gdje završe ti novci, ako ne na stažu studenta