"Prava vrećica", aplikacija koju su osmislili studenti druge godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva Jura Hostić, Tvrtko Puškarić i Karlo Vrdoljak, novi je digitalni alat koji pomaže u razvrstavaju otpada, a funkcionira tako da korisnik fotografira neki predmet i potom dobije informacije o tome gdje ga može pravilno odložiti. Naziv je inspiriran zagrebačkim plavim vrećicama, aplikacija je nastala u sklopu natjecanja Lumen koje organizira udruga eSTUDENT, a projekt je zavrijedio i Rektorovu nagradu.
Kamo ide omot od burgera?
– Na natjecanju je trebalo osmisliti nekakav opipljivi proizvod, a važno je da ti ideja prati određene smjernice i da tehnologije koje upotrebljavaš budu nove i zanimljive. Šest najboljih projekata dolazi do finala, a mi smo na kraju bili četvrti – prisjeća se Puškarić.
U njihovu je slučaju nova i zanimljiva tehnologija bio računalni vid, što je, domeće, podgrana umjetne inteligencije. A sve se, objašnjavaju nam studenti računarstva, temelji na tome da umjetna inteligencija putem piksela detektira osnovne informacije o slici, a na to se dodaje matematički model koji može dati više specifičnih podataka o predmetu.
VEZANI ČLANCI:
– Sustav potom kombinira sve to što ima i zaključuje na principu vjerojatnosti. To je već postojeći model koji su osmislili stručnjaci. Primjerice, radi tako da deduktivno sagleda manje i veće stvari na fotografiji i određuje da za nešto postoji 70 posto šanse da je riječ o plastičnoj boci ili 20 posto da je papirnata vrećica. Onda ga procesom treniranja, kada mu u bazu dajemo puno fotografija, možemo naučiti da ih uspoređuje i da su neke od njih slične drugima. A uči na principu pokušaja i pogrešaka, svaki put kad nešto zezne mora se ispraviti i krenuti ponovno, slično kao čovjek – govori Hostić.
Kada su izabrali tehnologiju koju će koristiti u projektu, trebalo se odlučiti na što će je usmjeriti. Problem gospodarenja otpadom za trojicu Zagrepčana činio se kao logičan izbor.
– Bili smo u nekom restoranu i kada smo vidjeli koliko je različite ambalaže povezano samo uz jedan obrok, nastao je kaos oko toga što ide u koju vrećicu. Stoga smo si postavili jednostavno pitanje: pa zašto ne bismo imali aplikaciju koja će ti reći gdje da odložiš masni omot od burgera, a kamo ide tetrapak iz kojeg si pio sok? Problem je itekako relevantan u Zagrebu pa nam je želja bila da napravimo nešto što bi ljudima bilo korisno u svakodnevici – ističe Hostić.
A da bi mogli izraditi primjenjivu aplikaciju, bazu podataka morali su opremiti mnoštvom fotografija u raznoraznim varijantama kako bi sustav naučio čim bolje prosuđivati predmete slikane pod različitim kutom, osvjetljenjem i slično. Oformili su deset kategorija predmeta i svaku prvotno "napunili" s oko 60 fotografija.
– To je bio sirovi, neobrađeni materijal, da bismo kasnije zakretali fotografije, približavali ih i obrađivali kako bismo dodatno proširili njihov broj i na kraju smo ih u aplikaciji imali oko 1500, što je bilo dovoljno za pokaznu verziju i da može normalno funkcionirati u velikom broju slučajeva – kaže Puškarić.
A da je primjena aplikacije jednostavna, uvjerili smo se i sami. Potrebno je samo fotografirati predmet i odmah se na zaslonu pokazuju osnovne informacije o njemu te gdje ga je potrebno odložiti. Aplikacija vas upozorava i ako je riječ o opasnom otpadu te možete li za neki predmet dobiti povratnu naknadu.
Iako trenutačno ne planiraju idući korak, kada bi aplikaciju htjeli dodatno razvijati, trebalo bi dodati još kategorija i objekata, napominje Vrdoljak, a ideja bi onda bila i da im korisnici daju povratne informacije o točnosti modela i sami šalju fotografije kojima bi se unaprijedila baza.
– Dugoročno bi plan bio da se aplikacija može i sama trenirati tako da slike koje dolaze na server mogu automatski biti iskorištene za poboljšavanje modela. To trenutačno nije izvedeno, ali dalje bi svakako bilo jedan od logičnih poteza – objašnjava.
VEZANI ČLANCI:
Postavljena za pravila Zagreba
A trebalo bi, domeće Puškarić, i s nadležnim tijelima Grada proširiti informacije o pravilnom odlaganju otpada. Aplikacija je trenutačno postavljena na Zagreb, ali može se jednostavno prilagoditi pravilima u drugim gradovima.
– Može se primijeniti i u raznim sektorima. Primjerice, može biti korisna za edukaciju o reciklaži u školama i vrtićima, za bolju osviještenost o razvrstavanju ili pak u nekoj firmi u vidu proizvodnje i zbrinjavanja otpada. Palo nam je na pamet i da je mogu koristiti redari koji pregledavaju otpad, stvarno ima mnogo mogućnosti, ali za uspješan rad najvažnije je na početku se fokusirati na jedan pravac pa možemo vidjeti kamo će nas to odvesti – zaključuje Puškarić.
Imam dojam da aplikacija najbolje funkcionira na stvarima koje nisu sporne tj oko kojih nema dileme gdje ih treba odložiti.