Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Stoka će nam završiti na klanju, zbog suše nema trave za hranu

Gradovi i općine Zagrebačke županije pretrpjeli su štetu od suše u iznosu od čak 100 milijuna kuna
03. rujna 2012. u 08:45 2 komentara 4 prikaza
krava
Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Šteta od suša u Zagrebačkoj županiji čak je 100 milijuna kuna, prvi su rezultati koje je Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarne nepogode zaprimilo do kraja tjedna od devet gradova i 21 općine. Najviše štete pretrpio je Grad Vrbovec – 12 milijuna kuna, pa općina Križ sa 11, Ivanić Grad sa 9, Grad Jastrebarsko sa 5,6, općina Pisarovina sa 5,1 te Zaprešić s pet milijuna kuna.

Korijen uništen

Najviše su pogođeni istočni dijelovi županije. Zbog dugotrajnih visokih temperatura i izostanka kiše uništeni su usjevi krmnog bilja, poput djeteline, djetelinsko-travne smjese, mješavine trava i livada te kukuruz.

A to je upravo hrana za stoku pa će najteže posljedice osjetiti – mljekari.

– Travne smjese pretrpjele su štetu od 65 do 70 posto. Prijavljivani su i nasadi, vinogradi i voćnjaci. Na raznim poljoprivrednim kulturama štete su od 20 do 80 posto. Voćni nasadi bili su pogođeni i mrazom u proljeće pa je ovo druga šteta ove godine – kaže Zdravko Režek iz Županijskog povjerenstva.

Polja izgledaju bijedno, nikakvo, jadno... Kukuruz nije dokraja narastao, a trava je žuta, žale se poljoprivrednici.

– Katastrofa. Nismo to očekivali. Nema ni trunke vlage. Travu ćemo morati ponovno posijati jer joj je korijen uništen. Sad će nas više koštati proizvodnja nego sam proizvod – kaže mljekar Mario Prekomorec iz Vrbovca, stočarskog kraja na istoku županije.

Na zapadu puno bolje

Tamošnji stočari imaju po pedesetak grla stoke od koje će dio, po svemu sudeći, završiti u klaonicama jer je nemaju čime hraniti. Svakom grlu, naime, treba do 500 kilograma hrane dnevno. Prekomorec kaže da je njihovo obiteljsko gospodarstvo još dobro prošlo jer nisu uzimali kredite za nove staje koje sad njihovi kolege, koji se također bore sa sušom, moraju otplaćivati. Ipak, ni oni ne znaju kako će dalje.

Stradale su i kulture koje su seljaci kasnije sijali.

– Na zapadnom je dijelu županije, prema Sloveniji, bolje jer ta područja zbog sastava tla i konfiguracije terena bolje podnose sušna razdoblja, istočna područja slabije podnose sušu pa su najviše i stradala – kaže Damir Pejaković, savjetnik u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi županije.

U lipnju je palo samo 30 litara kiše, što je četiri puta manje od normalne količine. U srpnju ni kapi, kao ni u kolovozu.

– Ovo što je palo za vikend ništa ne pomaže, od toga se samo lakše diše. Spas bi bilo navodnjavanje, ali za to je prvo potrebno okrupnjavanje zemljišta. No to je dugotrajan proces i rješenje se ne nazire – smatra Damir Pejaković.

VR Pole
EU FONDOVI
“Odlučili smo spojiti virtualnu stvarnost s turizmom i ponuditi svima pogled u prošlost”
  • rondomilk:

    što reći na ovo nego žedni pokraj vode. to je zaista sramotno u ovo tehnološki naprednom dobu biti bez navodnjavanja. nije ni neko veliko ulaganja navodnjavanje kad uzmeš kolika je šteta sad nastala od suše. stoka će na klanje, meso ... prikaži još! će pojeftiniti, žitarice ćemo izvesti svi će profitirati jednomrječju bude bolje do iduće godine jer neće biti svaka godina sušna.

  • InfoMan:

    Sjecam se iste price i sa tucom koja je potukla vinograde na Zumberku. Mislim da se ovakve price ponavljaju svake godine, a glavni krivac - drzava, ne zeli nikako pomoci. Ne radi se tu o poticajima vec samo da drzava ... prikaži još! skine silne harace na opremu, bilo za navodnjavanje, bilo zastitne mreze, bilo za Canadaire, .... Ali ne, drzavi treba novaca i macehinski se ponasa prema svima koji nisu podobni. Rezultat su da drzava daleko vise gubi nego sto bi ju to kostalo. Evo, sjetimo se ukidanja predporeza na automobile koje je u par mjeseci drzavu ostetilo za 50 milijona kuna, a Caciceva izjava je "ljudi smo i grijesimo".