Prvi je udar trajao 18 sekundi, drugi pet manje, no bilo je to dovoljno da nastane šteta koja će se sanirati godinama. Da će dugo trajati obnova Mirogoja nakon potresa u ožujku 2020., poznato je od početka, no pet godina kasnije radovi na remek-djelu Hermana Bolléa i dalje se čekaju. I premda se projekt u cijelosti trebao financirati iz Fonda solidarnosti, tim je sredstvima zbog sporosti u pripremi dokumentacije pokriven tek neznatan dio troškova.
Upravna zgrada i mrtvačnica
Pisali smo već da obnovljeni Mirogoj nećemo vidjeti prije 2034. godine, no čini se da su te procjene bile optimistične jer se od listopada 2023., kada je objavljen tekst o stanju groblja, ništa nije promijenilo. Tada je, naime, raspisan natječaj za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta sanacije teško oštećene crkve Krista Kralja te Bolléovih arkada, a procijenjeno je da bi priprema dokumentacije trebala trajati oko godinu dana. Ona, međutim, do danas nije dovršena.
– Trenutačno je u izradi glavni projekt obnove arkada i crkve Krista Kralja te očekujemo da će biti gotov sredinom 2025. godine. Riječ je o vrlo kompleksnoj obnovi, koja će se, prema sadašnjim planovima, podijeliti u četiri faze izvođenja radova. U glavnom projektu bit će i troškovnik, stoga u ovom trenutku nemamo informaciju koliki je trošak obnove crkve i arkada – kažu u Holdingu, čija podružnica Gradska groblja upravlja i Mirogojem. No to ne znači da ništa od štete nije sanirano, napominju, pa ističu kako je u ožujku 2024. dovršena cjelovita obnova upravne zgrade, a lanjskog travnja počeli su radovi na mrtvačnici.
Trošak od 15 milijuna eura, koliko se ranije procjenjivalo da će stajati obnova kompleksa crkve Krista Kralja i arkada, trebao se isplatiti iz Fonda solidarnosti, no Holding je od tog iznosa na kraju uspio izvući tek tri posto, odnosno oko 440 tisuća eura. Informaciju je uoči pete obljetnice potresa na Facebooku objavila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a potvrdili su je i u Holdingu. Sva predviđena sredstva nisu mogli iskoristiti, kažu u komunalnom divu, jer je iz Fonda solidarnosti bilo moguće financirati samo one postupke i radove koji su bili dovršeni do 30. lipnja 2023. Kako se tada nije počelo ni s projektiranjem, a kamoli obnovom, nisu se mogla povući ni potrebna sredstva.
– Nakon više izmjena ugovora Holding je konačno ugovorio iznos kojim je pokriven trošak geodetskog i arhitektonskog snimanja, provedbe geotehničkih istražnih radova, ocjene postojećeg stanja konstrukcije, izrade i provedbe projekta razgradnje tornjeva na crkvi Krista Kralja te hitne sanacije krova arkada i crkve, izrade konzervatorsko-restauratorskog elaborata te ugovaranja upravljanja projektom sanacije – navode kako su iskoristili novac koji su dobili. Budući da su sva sredstva iz Fonda solidarnosti do lipnja 2023. potrošena, ističu dalje, financiranje je trebalo biti nastavljeno putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). No, kako projekt Mirogoja ne udovoljava traženim uvjetima, ni to nije bilo moguće.
– Projekt nije odgovarao zbog ograničenja koja se tiču nužnog podizanja energetske učinkovitosti građevine budući da ovi objekti nemaju energetsku potrošnju. S obzirom na to, Ministarstvo kulture i medija najavilo je da će se za nastavak sufinanciranja takvih objekata pronaći drugi model. Nakon što se završi izrada glavnog projekta, očekujemo nastavak razgovora s Ministarstvom radi pronalaska modela sufinanciranja radova na obnovi tih važnih objekata kulturne baštine – poručuju iz Holdinga.
I dok komunalni div sredstva za obnovu traži iz raznih javnih izvora, dio troška mogao bi se namiriti iz osiguranja. Zagrebačka su groblja bila osigurana od potresa, a trenutačno se, kažu, vodi pravni postupak oko iznosa naknade štete. – Vrijednost spora za objekte podružnice Gradska groblja jest 32,4 milijuna eura, a u njih su uključene mirogojske arkade i crkva Krista Kralja – ističu.
A što je s videonadzorom?
Neki su se posjetitelji Mirogoja požalili i kako strahuju od lopova koji ne prežu od krađe svijeća i aranžmana s posljednjih počivališta. I premda su prije više od godinu i pol dana, stoji u e-mailu koji nam je poslao čitatelj, iz Holdinga odgovorili da je postupak nabave kamera pri kraju, one još nisu postavljene. Sad pak u odgovoru na naš upit navode da kamere već postoje na više gradskih groblja, poput onih u Markuševcu, Remetama i Šestinama, a napominju i da sve objekte svakodnevno obilaze redari i čuvarska služba.
– Za lokaciju groblja Mirogoj izrađen je izvedbeni projekt. Sastoji se od prosudbe ugroženosti, sigurnosnog elaborata, projektnog zadatka i projekta sustava tehničke zaštite, a predložena je sanacija i dovršetak ograda s uvođenjem sustava zaključavanja i videonadzora – kažu. Poručuju i da se svi incidenti mogu prijaviti djelatnicima ili na e-mail groblja.info@zgh.hr.
Otvori KEKS Pay
Kod Senfa?