Dolazi li papaja iz Meksika ili Havaja? Raste li pod užarenim suncem ili u sjeni palmi? A koliko su kilometara morale prijeći datulje da bi završile na našem stolu? Stiže li soja-sos iz Kine, Indije ili možda s nekog sasvim drugog kraja svijeta? Na štandu Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) posjetitelji Znanstvenog brda jučer nisu putovali ni automobilom ni avionom nit bilo kojim drugim prijevoznim sredstvom, već putem hrane.
Selfie termalnom kamerom
Zatvorenih očiju kušali su egzotične namirnice i pokušavali otkriti što im to studenti i znanstvenici nude. Zahvaljujući okusu, znanju i uz malo intuicije pogađali su otkuda dolaze, kakvu klimu vole, tko ih uzgaja i kako su završile u Hrvatskoj. – Geografija nije samo školski predmet, već znanost koja istražuje svijet u kojem živimo, stoga nam je želja pokazati da je svojevrsni ključ za njegovo razumijevanje – kazao je Marin Mićunović.
Zainteresirani su na štandu mogli zaslužiti i titulu (geo)milijunaša, steći nova znanja o kršu, eroziji tla ili orkanskim vjetrovima te u geofoto kutku okinuti selfie termalnom kamerom. – Njome istražujemo valne duljine i infracrveni spektar. Snima kako naše tijelo zrači toplinom pa nastaje uistinu zanimljiva fotografija na kojoj prevladavaju žuta, ljubičasta i ružičasta boja – objasnio je Mićunović.
I to je bio samo djelić onoga što se moglo doživjeti na Znanstvenom brdu, odnosno manifestaciji nazvanoj #SciHill koju su organizirali PMF, Institut za fiziku i "Ruđer Bošković". Spojila je Horvatovac i Bijeničku cestu, a sve je bilo u znaku brojnih pokusa, predavanja, igara, radionica i susreta sa znanstvenicima.
– Jedva sam čekala doći opet. Lani smo ovdje jeli domaći sladoled, a sada imaju neku čudnu smjesu koja je bila tekuća kad sam je pipnula rukama, a onda je, kad sam po njoj trčala, postala tvrda. Stvarno je bilo neobično – kazala nam je Petra, učenica trećeg razreda osnovne škole. A riječ je o "nenewtonskoj tekućini" koja je, kako se činilo prema dugačkom redu, bila pravi hit. Mladi znanstvenici u dvorištu PMF-a pomiješali su vodu i kukuruzni škrob da bi demonstrirali kako se taj spoj pod slabom silom ponaša kao tekućina, a djelovanjem jače postane krut. – Naučila sam da je važno njome pretrčati jer ako stanem, zaprljat ću tenisice – dodala je Petra.
Znatiželjni klinci, ali i stariji posjetitelji, otkrivali su zahvaljujući eksperimentima svijet biologije, fizike, geologije, kemije, matematike..., a i ove su godine također mogli zaigrati križić-kružić s analognim računalom. – Bez struje je i simulira strojno učenje, odnosno umjetnu inteligenciju. U početku računalo nije bilo jako pametno i bacalo je nasumične poteze, ali je s vremenom postalo sve bolje u igri. Moram priznati da je lani uglavnom gubilo, ali sada je naučilo poteze i djeca ga jako teško pobjeđuju, češće završi neriješeno – kazala je Anja Barešić s Instituta "Ruđer Bošković".
Bura i čokolada u mikrovalnoj
Ekipa s Biološkog odsjeka PMF-a pripremila je, među ostalim, razne zagonetke o mozgu, a studenti geofizike simulirali su puhanje bure. Suhi led, naime, polijevali su vodom, a kada bi se stvorila "magla", puštali su je da prijeđe preko "planine" i tako bi nastajala bura te se kanalizirala do "otoka i obale". Kako se materije poput tekućeg dušika ponašaju na različitim temperaturama, moglo se pak vidjeti na Fizičkom odsjeku PMF-a.
– Ovogodišnja je tema manifestacije brzina pa smo odlučili na primjeru čokolade pokazati kako "rade" mikrovalovi. Nakon nekoliko minuta zagrijavanja u mikrovalnoj, na čokoladi se vide mjesta gdje su najjače djelovali. Uz pomoć toga možemo izmjeriti brzinu i valnu duljinu. A vrtnja u mikrovalnoj, inače, služi da bi nam se hrana jednako zagrijala – objašnjavali su na štandu Hrvatskog radioamaterskog saveza.
Otvori KEKS Pay
