Iako pedesetih godina 20. stoljeća nije postojao cjelovit plan gradnje južno od Save, to je desetljeće bilo ključno za širenje Zagreba u tom smjeru. Pri tome je važnu ulogu imao Većeslav Holjevac, zagrebački gradonačelnik od 1952. do 1963. godine. Naime, praksa je dokazala da je gradnja većih stambenih naselja na slobodnim površinama najjeftiniji način građenja, iako prije tamo nisu postojali komunalni uređaji.
Velike prekosavske površine slobodnog zemljišta koje su nacionalizacijom i konfiskacijom postale društveno vlasništvo bile su pogodne za široke građevinske radove. Iako cjelovita planska rješenja za to područje ne postoje, o nastojanjima da se Zagreb usmjeri prema jugu već u prvoj polovici 50-ih govori nam značenje objekata koji se grade na području uz desnu obalu Save.
Prije svega to su Zagrebački velesajam, koji u jesen 1956. otvara gradonačelnik Većeslav Holjevac, te Most slobode koji je izgrađen 1959., čime je gradska jezgra povezana s južnim, prekosavskim Zagrebom. Još prije donošenja prvog plana Novog Zagreba od sredine 1950-ih javljaju se i prvi stambeni objekti te planska rješenja područja s desne obale Save, u početku ograničena karaktera. Tijekom 1957. grade se prvi stambeni objekti nadovezujući se na već postojeće naselje Savski gaj.
O povijesti zagrebačkih gradskih četvrti
O povijesti zagrebačkih gradskih četvrti može se čitati svakog utorka, četvrtka i subote u gradskoj rubrici Večernjeg lista i na našem portalu.
Više informacija može se pronaći i na Facebook stranici Zagrebačkih kvartova
