Naslovnica Zagreb Festival svjetla Zagreb

Making-of: Tko su umjetnici iza prekrasnih svjetlosnih instalacija?

Matematizirani “Oblak Pergola” izazvao je oduševljenje na Venecijanskom bijenalu. U Hrvatskoj će ta instalacija biti prikazana po prvi put i to na Festivalu svjetla koji se održava od 20. do 24. ožujka. Doznajte tko ju je osmislio…
15. ožujka 2019. u 13:00 343 prikaza
Oblak Pergola
Pogledajte galeriju 1/7

Umjetničko djelo “Oblak Pergola” koje je predstavljeno u hrvatskom paviljonu na Venecijanskom bijenalu  odnosno Međunarodnoj izložbi arhitekture zbog svoje je maštovitosti i inovativnosti izazvalo prvu senzaciju. Tim koji ju je osmislio i realizirao je: Arhitektica Alisa Andrašek, multimedijalna umjetnica Maja Kuzmanović, konceptualna umjetnica Vlatka Horvat, te stručna savjetnica Branka Benčić i light dizajner Dean Skira. Njih sve je ujedinio pulski arhitekt Bruno Juričić (40). On je i kustos, poduzetnik te protagonist hrvatske arhitektonske scene u svijetu. Od 2014. vodi ured "Atelier Bruno Juričić" s adresom u Puli i Šangaju… Doznajte kako je nastala ideja o matematiziranom oblaku:

1. Na zagrebački Festival svjetla dolazi vaša slavna instalacija “Oblak Pergola”/ Arhitektura gostoljubivosti – koju ste realizirali s multidisciplinarnim timom.  Instalacija je pridonijela pozicioniranju i osvještavanju uloge inovacije i tehnologije u arhitekturi i umjetnosti  i to ne samo u hrvatskoj arhitekturi, nego i na svjetskoj razini. Kako biste vašu inovativnu instalaciju laički objasnili posjetiteljima Festivala? Što ih tamo točno očekuje?
U kulturnom kontekstu Mediterana, onog „matvejevićevskog“ Mediterana pergola zauzima posebno mjesto: Prepoznatljiva, jednostavna, elementarna struktura, koja se formira u međuprostoru, mjestu preklapanja privatnog i javnog, prirodnog i artificijelnog, izgrađenog okoliša, mjesto je prirodnog hlada i zaklona od sunca – u jednoj riječi mjesto “života”.  U mojoj koncepciji pergola je satkana od više desetina tisuća isprintanih niti od termoplastike uklopljenih u eteričnu trodimenzionalnu bijelu strukturu – svojevrsni prostorni crtež kao materijalizirani predmet - pergoli koji kroz igru svjetlosti, fragilnosti, eteričnosti, poetičnosti i, prije svega, dinamici priziva formu oblaka -  što u konačnici čini spoj arhitekture, umjetnosti, robotike i kompjutorskog programiranja. Podatke o formiranju oblaka prikupljene uz pomoć računalnih modela dalje 3D printaju šest osne robotske ruke (op. a. six-axis robots) i tvore prostornu atrakciju. Nit vodilja nije bila samo da je sve konceptualno i prostorno usklađeno nego već da stvorim jedan prostor novih senzacija “sensations” ili kako ja volim reći “inženjeringa doživljaja” za posjetitelje, dok u širem kontekstu  moja ideja i ambicija je bila uvesti hrvatsku arhitekturu u “četvrtu industrijsku revoluciju” – digitalnu  revoluciju.

Oblak Pergola | Autor :

2. Koristili ste inovativne materijale kao što je termoplastika  i surađivali ste sa svjetskim tvrtkama koje se mogu pohvaliti jedinstvenim tehnološkim rješenjima.  Ministrica Obuljen imenovala vas je za hrvatskog povjerenika Venecijanskog bijenala. Koliko je vama značio “Oblak Pergola” u profesionalnom, ali i osobnom smislu?
To je kompleksno pitanja koje zahtjeva slojeviti odgovor, ali ukratko:  Osobno sam ponosan da mi je Ministarstvo kulture i sama ministrica Obuljen povjerila hrvatski paviljon, znajući da radim nešto inovativno i zahtjevno što naravno nosi mnogo rizika i nepoznanica. Da bi realizirao instalaciju, mimo mog tima, morao sam umrežiti  institucije kao što je Ministarstvo kulture, Modernu galeriju kao producenta, mladu start­-up kompaniju 'AI Build' koja se bavi 3D tehnologijom printanja, i partnerstvo s možda najvećim i najinovativnijim inženjerskom tvrtkom na svijetu, Arup iz Londona. Upravo finalni rezultat ukazuje na to da se kultura može i mora intimno saživjeti s tehnološkim inovacijama, a kulturne institucije s tehnološkim kompanijama koje operiraju na globalnom otvorenom tržištu. Time se stvara, kao što smo pokazali, jedan novi režim rada kulture, jedan vektor promjene koji je usmjeren prema budućnosti.  

3. Ove je godine Festival svjetla pomaknuta još višu organizacijsku razinu s mnogo više instalacija i umjetničkih rješenja. Koliki je značaj takvog Festivala za kulturnu ponudu grada?
Arhitektura je u materijalizaciji sveprisutna, uvijek je tu oko tebe, ali živi u pozadini poput soundtracka filma. Ti gledaš glavne likove i pratiš radnju, ali muzika ti zapravo „govori“ kako da se osjećaš. Upravo to je veliki potencijal i snaga arhitekture na taj isti način, ja smatram, da svaka kulturna manifestacija, kao i Festival svjetla u Zagrebu, promovira instalacije kao glavne likove filma, ali istovremeno promovira pozadinu i pokazuje arhitektonsku baštinu grada, ali istovremeno izranja i ona društvena dimenzija koja ukazuje na važnost arhitekture u svakodnevnom životu kao most koji izrađuje odnosa s prošlošću i vizije budućnosti grada - u tom sklopu mislim da je u Zagrebu postignuta jedna fantastična sinergija i propulzija prema svjetskom tržištu kulturno - turističke ponude.

Oblak Pergola | Autor :

4. Može li se Hrvatska konačno početi brendirati kao destinacija kulture?
Kultura moram dobiti jedno šire shvaćanje u Hrvatskoj. Naprimjer:  IT kompanije  koje proizvode APPS ili bilo koje druge formate kroz koji se nudi neki servis nisu samo tehnološki artefakti nego su istovremeno i estetski objekti koji kroz svoju uporabnu funkciju sudjeluju u strukturiranju novih društvenih funkcija ili pomažu pri navigaciji kroz grad ili izložbu...itd. i kao takvi su ključni aktivni akteri u diskursu oko šireg poimanja «kulture». Arhitektura je tehnička znanost koja artikulira u javnom prostoru u kulturni diskurs, i to je ono sto sam htio potencirati s  hrvatskim paviljonom u Veneciji na način da uvedemo hrvatsku arhitekturu u četvrtu industrijsku revoluciju onu digitalnu na način da ne pričamo samo o tehnološkom aspektu instalacije nego već o kulturološkom shvaćanju tehnološke inovacije.

Hrvatska uskoro preuzima predsjedanje EU i upravo tu vidim šansu da se odmaknemo od stereotipa da smo samo destinacija za odmor, tj arhipelag otoka, i pokažemo svima da smo arhipelag znanja, ideja, umova i poduzetništva konkurentnog na globalnom tržištu.

Oblak Pergola | Autor :

5. Kako biste u pet riječi opisali svoj doživljaj Zagreba. Gdje se vi osjećate najispunjenije?
Za mene je Zagreb “Mitteleuropa” ne samo kao stanje uma nego kao dinamika življenja, ta zajednička kultura srednje Europe koje se sada i prostire na globalno tržište kroz različite kanale i formate - mislim da je tu njegova  jačina- više nego na samo baziranje na lokalne regionalne identitete. Iz tog razloga se najviše volim šetati po gradu , onako flaneurski – gdje se to može doživjeti u javnom prostoru.

6. Obrazovali ste se diljem svijeta na renomiranim svjetskim sveučilištima u Veneciji, Beču, Los Angelesu… gdje ste ostvarili i vrlo zanimljivu znanstveno-poduzetničku karijeru. Odlučili ste se vratiti u Pulu. Što je presudilo vašem povratku u Hrvatsku? 
Moj povratak u Pulu, Istru i Hrvatsku bio je vezan za natječaj za projektiranje prvog hrvatskog IT kampusa Pangea tvrtke InfoBip kada sam dobio priliku projektiranja njihovog kampusa u Vodnjanu. Bila mi je čast pobijediti na natječaju i dobiti priliku da moje znanje koje sam stekao u Los Angelesu i Abu Dhabiju mogu implementirati u mojemu rodnom kraju. U procesu projektiranja shvatio sam da želim ostati u Hrvatskoj, budući da ovdje ima puno mogućnosti za rad, razvoj i implementacije znanja i iskustva koje sam stekao u svijetu. Tokom vremena razvio se i unutarnji eros da aktivno sudjelujem u razvoju Pule i Istre, a time i Hrvatske. Istra je u biti slabo naseljena što sprječava njen daljnji razvoj jer nema dovoljne akumulacije znanja, unutarnje potrošnje i demografskog bazena potrebnog za daljnji iskorak u razvoju. Moja vizija Istre je ekološki osviještena, poduzetna Istra koja je gospodarski jaka i prisutna na svjetskog sceni kao snažna regija koja da ima milijun stanovnika. Sve navedeno za Pulu i Istru, slobodno se može primijeniti i na Hrvatsku, gdje osim Zagreba ne postoji dovoljno veliki bazen znanja, stanovnika i tržišta za iskorak u razvoju.

Oblak Pergola | Autor :

7. Nakon što ste u “kalifornijskom” high- tech stilu u Vodnjanu projektirali prvi IT kampus u Hrvatskoj, nastavili ste i s gradnjom impresivnog  kineskog kompleksa. Koliko vam je to bio izazov i kako napreduje taj projekt?
Prije šest mjeseci, uz prisutnost investitora i visokih predstavnika provincije Zhe Jiang, svečano je otvoreno gradilište i time je započela izgradnja hotela-kulturnog centra Xia Ke koji se gradi u Hai Ning gradu, u Kini. Xia Ke kompleks prostirat će se na 200.000 četvornih metara uz veliko hotelsko zdanje od 35.000 “kvadrata”. Uz hotel, gosti će moći uživati u vrhunskim restoranima, golemom gaming centru, kongresnom centru, kulturnom centru posvećenom velikom kineskom piscu Jin Yongu, čije je stvaralaštvo i mjesto rođenja poslužilo kao inspiracija za kompleks. Bit će to prepoznatljiv turistički i kulturni “kompleks” koji integrira turizam, odmaralište, slobodno vrijeme i Jin Yong Culture Center. Za sve ljubitelje visokih tehnologija, u Xia Ke će veliki gaming centar koristiti AR i VR tehnologije. Arhitektonski koncept je zahtijevao da sve treba biti zatvoreno prema unutra, “introvertno”, kao u nekoj ovojnici. To je i razlog zašto smo se odlučili za fasadu od trodimenzionalno posloženih opeka, ostavljajući dojam poroznosti, držeći poput membrane sve na okupu i intimno povezujući sve sadržaje

8. Koje vam je omiljena lokacija na zagrebačkom Gornjem gradu i zašto?
Fantastična mi je vizura palače starog grada gledana od strane Radićeve ulice zato što je kao neka svojevrsna urbana zavjesa koja daje feeling intime i elegancije. Plemenita vizura.

Sadržaj omogućila Turistička zajednica grada Zagreba

Dobi.hr
BUDUĆNOST U VAŠEM DOMU
Juraj Križanić: „Danas svi mogu unaprijediti i automatizirati kućanstvo postepenom ugradnjom pametnih uređaja koji štede energiju, vrijeme i novac”