Malo su dehidrirali, no uskoro ih puštamo iz oporavilišta. Najkasnije u nedjelju, kad se smiri najavljeno nevrijeme, kaže veterinar zagrebačkog Zoološkog vrta Jadranko Boras nakon što je s kolegama iz Skloništa za nezbrinute životinje Grada iz Klinike za traumatologiju spasio jato šišmiša.
Sa stropa jedne od bolničkih soba preksinoć je, naime, skinuto devet sićušnih stvorenja koja su u nju najvjerojatnije uletjela za jatom kukaca, potom se zavukla na toplo, iza rasvjete. A nakon što je ta drama okončana, spasioci su u kliniku morali i jučer, nakon što se pokazalo da se jedan njihov odmetnuti “rođak” smjestio na kanalici telefonske govornice blizu operacijske dvorane.
– Našoj ekipi ovo nije prvi dolazak u Traumu zbog šišmiša, no kad se stave zaštitne mreže, oni se na tu adresu vjerojatno više neće vraćati – kaže Damir Skok, ravnatelj ZOO-a grada Zagreba, koji je s akcijom spašavanja dobio najbolju reklamu za današnje, već tradicionalno obilježavanje Međunarodne noći šišmiša u ZOO-u. Objašnjava da su šišmiši u Hrvatskoj zakonom zaštićene životinje te su pri njihovu preseljenju, koje dodatno otežavaju lokacije na kojima ih hvataju, uvijek jako oprezni.
– S jedne strane imamo zaštićene i osjetljive životinje, a s druge nepristupačna mjesta. Zato naša terenska ekipa pri hvatanju šišmiša koristi ljestve, mreže, pincete i slično – dodaje Skok te ističe da u skladu s primarnom funkcijom ZOO-a, odnosno zaštite ugroženih životinjskih vrsta, svake godine imaju najmanje 1500 intervencija s divljim životinjama kao glavnim zvijezdama. Šišmiši se, potvrđuje to i Boras, podrazumijevaju. Hvatali su ih i na Odjelu za transfuziju u Petrovoj, ali i u drugim zagrebačkim bolnicama, a poslije jednog nevremena čak 40 na jednom balkonu u tzv. Super Andriji u zagrebačkom Sigetu. Među egzotičnijim stvorenjima zbog kojih se interveniralo našao se pak dabar koji je isplivao u Zapruđu, ris kojega i danas prate odašiljačem, no trenutačno se, osim napuštenim psima, najviše bave dojavama o riđovkama i poskocima u Zagrebu i okolici.
– Svakodnevno hvatamo zmije, no za razliku od lanjske godine, ove još nismo uhvatili nijednu otrovnicu. Uglavnom je riječ o sljepićima i bjelouškama – kaže Skok.
Kad je riječ o šišmišima, koji su najmanje poznata i najugroženija vrsta sisavaca, građanima najviše glavobolje zadaju u metropoli udomaćeni, samo nekoliko centimetara veliki i 7-8 grama teški patuljasti šišmiši (Pipistrellus), za koje se smatra da su “zalutali” i u Traumu, te njihovi veći rođaci – večernjaci (Nyctalus noctula). Obe su vrste bezopasne, jedino što su večernjaci puno glasniji od patuljastih i lete u većim grupama.
Evo vam dvije adrese koje izrađuju skolništa za šišmiše, a nisu tvrtka za deložaciju zaštićenih šišmiša poput Zoo-a: Zajednice tehničke kulture Pula -- Udruga za zaštitu šišmiša Tragus __ Ima na internetu i više slika i nacrta kako izgraditi spavalište za šišmiše.