Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Prirodne atrakcije papuka

Čarobna gorska hladovina umjesto užarenih plaža

Papuk
Foto: Ivica Galović/Pixsell
1/7
24.08.2018.
u 12:05

Tišina i mir gustih šuma, bistri slapovi, malene špilje, nalazišta rijetkih biljnih vrsta i mjesto gdje spavaju šišmiši - to je odmor za dugo pamćenje

Ako volite ambijent planinarskih staza i hladovinu šuma koje ljeti pružaju dobrodošao odmor od sparina, onda je Papuk preko mjesto za vas. Tišina i mir koju pružaju guste šume i skriveni planinarski predjeli, bistri slapovi, malene špilje, nalazišta rijetkih biljnih vrsta i čudesni vidikovci mnogima su najdraži ambijent od kojeg ni ljeti ne odustaju.

Zaštićeni park prirode

Od 23. travnja 1999. godine Papuk je zaštićen kao park prirode zbog izrazito velike geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturne i povijesne baštine. Zaštićeno područje obuhvaća površinu od 336 km2.

Godine 2007. Papuk biva upisan na kartu Europe i svijeta kao prvi geopark u Hrvatskoj (Asocijacija europskih parkova). U ovom biseru raznolikosti pronađeno je više od 1200 biljnih i 170 životinjskih vrsta od kojih su mnoge zaštićene.

Papuk je najviši vrh istoimene slavonske planine. Visok je 953 metra i nalazi se na granici Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. S vrha se pruža jedinstven pogled na slavonsko gorje i Zlatnu dolinu. Na ruti planinarskom stazom vodič nije potreban.

U Parku prirode Papuk pronađeno je više od 1200 biljnih i 170 životinjskih vrsta, to je naš prvi geopark upisan na kartu svijeta

Djevičanska svježina gorskih dolina s bistrim potocima i hladovinom ukazat će vam se kroz predjele Jankovca, jedne od najljepših gorskih dolina u Hrvatskoj. Smještena je na sjevernim obroncima Papuka na visini od 475 metara, bogata je hladnim izvorima i bistrim potocima, a okružena stoljetnim bukvama slavonske šume. Puna svježine i romantike uvijek je bila privlačna svakom ljubitelju prirode, planine i mira.

I dok koračate šumom Jankovac, dok vas iz polutame Maksimove špilje promatraju šišmiši s nogama zabijenim u plafon, dok do vas kroz vjetar dopire zvuk impozantnog slapa Skakavca koji se od vrha do ponora spušta u dužini od 35 metara, naići ćete na Staklarsko groblje. Ovdje u gustoj bukovoj šumi tri groba svjedoče kako su ovdje nekada davno bili staklari. A tri groba na Staklarskom groblju imaju svoju priču.

Foto: Ivica Galović/Pixsell

– Na groblju su pokopani staklarski majstor, bečki trgovac i zakupnik jankovačke staklane Ivan Gasteiger, njegova supruga Katarina i sin Karlo. Katarina je preminula 1806., Karlo 1817., a sam Gasteiger 10. svibnja 1834. godine. Kameni križevi pomalo su urušeni. To zapravo i nije groblje, nego tri groba – objašnjava Lidija Španiček, voditeljica odjela povijesti umjetnosti i zbirke stakla u požeškom Gradskom muzeju.

Tijekom 19. stoljeća iz seljačkih manufaktura nastajala su nova poduzeća. Pretežno se osnivaju staklane, što je razumljivo s obzirom na bogatstvo papučkih šuma i mogućnost paljenja pepeljike i pronalaženja bjelutka potrebnog pri izradi stakla. U drugoj polovici 19. stoljeća područje Papuka bilo je poznato na europskom tržištu upravo po proizvodnji prvorazrednog stakla u tamošnjim šumskim staklanama.

– Na Jankovcu je oko 1800. godine započela s radom staklana na Skakavcu, a osnovao ju je zakupnik Ivan Gastajger. Sve potrebne sirovine nalazile su tamo. Radionica, skladišta, peći, stambene zgrade i drugi objekti izgrađeni su na platou povrh slapa. Iznad doline, a pokraj ceste koja vodi preko Duboke do Velike, staklari su sagradili kapelicu i smjestili groblje nedaleko od nje – vratila nas je u prošlost Marijana Lukačević, arheologinja u Parku prirode Papuk.

Foto: Ivica Galović/Pixsell

Odvažnima bismo preporučili Sekulinačke planine, poseban rezervat šumske vegetacije u teško pristupačnom dijelu Papuka na nadmorskoj visini od 740 do 820 metara. Oko 150 godina stara šuma bukve i jele zaštićena je 1966. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije na površini od 8 hektara. Preporučujemo ipak uzeti vodiča zbog guste šumske vegetacije koja povremeno otežava kretanje.

Arboretum u selu Lisičine

Jedna od prirodnih atrakcija koju vrijedi posjetiti jest i Arboretum Lisičine u selu Lisičine. Bogat je raznim vrstama drveća i grmlja, kako onih koji su bili domaće vrste u Hrvatskoj, tako i vrstama podrijetlom iz krajeva diljem Europe, Azije i Amerike. Nadahnite se posebnim bojama cvijeća i hladovine ovog jedinstvenog arboretuma.

Tu je i Crni vrh, najviši vrh zapadnog Papuka, 865 m/nv. Nalazi se na središnjem dijelu dugačke kose koja se od Vranog kamena proteže prema Voćinu. Vrh je kamenit, posve drukčiji od drugih vrhova u Slavoniji. Ljubitelji planinarenja uživat će u jednoj od najljepših dionica slavonskog planinarskog puta.

Foto: Ivica Galović/Pixsell

U prekrasnom Parku prirode Papuk odnedavno možete i kampirati. Ekokamp Duboka prostire se na površini od 2,3 hektara, a sa solarnim kolektorima, biološkim pročistačem i otokom za sortiranje otpada, prvi je ekokamp u kontinentalnoj Hrvatskoj. Uz 11 uređenih parcela za kampere i kamp-prikolice s priključcima za električnu energiju i vodu, tu je i prostrana livada za šatore s još dvadesetak mjesta pa u kampu ukupno može boraviti stotinjak kampista.

Drveni stolovi, klupice, prostor za druženje uz roštilj, sjenica, netaknuta priroda, žubor potočića Dubočanke – ukratko odmor za poželjeti. Kamp Duboka nalazi se na području općine Velika i idealna je polazišna točka za istraživanje Papuka. Šetnja, planinarenje, vožnja biciklom, trčanje, odaberite omiljenu aktivnost i upustite se u avanturu papučkim šumama.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije