Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 45
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ojkanje, alka, zvončari...

Hrvatske kulturne fenomene s UNESCO-ve liste razgledajte u Etnografskom muzeju

Zagreb: Izložba Etnografskog muzeja "Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama"
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
1/31
08.10.2023.
u 12:23

Izložba koja predstavlja 21 kulturni fenomen Hrvatske s UNESCO-ovih lista svjetske nematerijalne baštine vratila se u Etnografski muzej nakon što je proputovala 15 zemalja. Na popisu su i bećarac, popevka, procesija Za križen, Tripundanske svečanosti, nijemo kolo, dvoglasje, zvončari...

Čipkarstvo, tradicionalni ophodi gorjanskih ljelja, medičarstvo, Sinjska alka, bećarac, ali i ojkanje i pljočkanje neki su od fenomena hrvatske nematerijalne baštine koje je UNESCO tijekom godina uvrstio na svoju listu. Do danas ih je na popisu 21, a sve ih objedinjuje najdugovječnija i najposjećenija izložba Etnografskog muzeja, koja se ponovno, u povodu 20. obljetnice usvajanja UNESCO-ove konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, može razgledati na Trgu Mažuranića 14.

Festa sv. Vlaha i ojkanje

– Izložba je nastala 2011. na inicijativu Ministarstva kulture, a originalna autorica bila je kustosica Iris Biškupić Bašić. Realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada brojnih stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. do danas uspješno nominirali 21 kulturni fenomen s područja Hrvatske na tri UNESCO-ove međunarodne liste svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva – ističe autor aktualnog postava Matija Dronjić, koji je lani od kolegice, kako kaže, preuzeo štafetu.

VEZANI ČLANCI: 

Fenomeni su, uz arhivske fotografije i tekstualne opise, predstavljeni na svojevrsnim plakatima, a postav je dosad gostovao u 15 zemalja na četiri kontinenta. Ponekad s izložbom, dodaje, putuju i članovi ansambla Lado, koji kao zvučnu kulisu izvode neke od tradicijskih pjesama.

– Cilj nam je da je vidi što više ljudi i zato smo ove godine napravili redizajn koji nam omogućuje da izložbu postavimo i na otvorenom – kaže Dronjić.

04.10.2023., Zagreb - Izlozba Etnografskog muzeja "Hrvatska nematerijalna kulturna bastina na UNESCO-ovim listama" autora Matije Dronjica. Photo: Neva Zganec/PIXSELL
Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Fotografije su, napominje, dijelom iz privatnih arhiva, neke pripadaju fototeci Etnografskog muzeja, a neke su preuzete iz drugih ustanova, primjerice istarskog iii muzeja Sinjske alke i Đakovštine. Korištene su i fotografije iz sokolarskog i pljočkarskog saveza te Muzeja batana, koji je također jedan od fenomena s liste. Batana je vrsta karakterističnog rovinjskog ribarskog čamca, a kako bi očuvala postojeće te s njima povezane običaje, starinski lokalni govor i tradicijske pjesme, skupina lokalnih entuzijasta osnovala je udrugu.

Ekomuzej batana svoje je mjesto na listi, točnije u registru dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta, zaslužio 2016., a danas služi kao platforma uz pomoć koje se, među ostalim, demonstrira izrada, održavanje i popravak starinskih plovila. U registru se nalazi i Tocati, zajednički program očuvanja tradicijskih igara i sportova kojemu se Hrvatska pridružila pljočkanjem. Korijene vuče iz Istre, a izvorno je pastirska igra kojom su većinom djeca kratila vrijeme dok su čuvala stoku na paši.

01.07.2022., Djakovo - Svecano otvorenje 56. Djakovackih vezova. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Jedini hrvatski fenomen na popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva kojoj je hitno potrebna zaštita jest ojkanje, glazbeni izričaj pretežito s područja dalmatinskog zaleđa koji izvode i muški i ženski pjevači koristeći različite tehnike potresanja glasa, a svaka pjesma traje koliko i dah glavnog pjevača.

– Očuvanje nematerijalne kulturne baštine u velikoj se mjeri postiže očuvanjem čovjeka jer baštinu nije moguće konzervirati. Konkretan problem s ojkanjem je depopulacija stanovništva, ljudi se masovno iseljavaju, a time se gubi i praksa izvođenja takve glazbe – ističe Dronjić.

14.01.2023., Rijeka - Grobnicki dondolasi na svojem pohodu u pokladno vrijeme, stigli su u centar Drazica na Grobniku. Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Izložbu koja se može razgledati do 19. studenog prati i nekoliko eksponata iz stalnog postava Etnografskog muzeja, poput ženske narodne nošnje kakva se na Pagu nosila početkom prošlog stoljeća. Urešena je, dakako, paškom čipkom, čije je umijeće izrade jedan od 18 fenomena na UNESCO-ovu reprezentativnom popisu.

Čipkarstvo je na listu uvršteno 2009., a iste godine na popis su pristigli i zvončari s područja Kastavštine koji za vrijeme poklada obilaze sela odjeveni u ovčja runa, s maskama i opasani zvonima prema kojima su i dobili ime. Umijeće izrade drvenih tradicijskih igračaka, koje su prepoznatljiv zagorski proizvod, na listu je također uvršteno 2009., kao i godišnji proljetni ophodi gorjanskih ljelja, čija je kapa jedan od eksponata na izložbi.

VEZANI ČLANCI: 

Među prvim fenomenima na listi našli su se i Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja te hvarska procesija Za križen.

Suhozidi, klape, lipicanci

Na listi je i bogata mediteranska gastroponuda, 2010. na nju je uvrštena Sinjska alka, a slavonski bećarac i nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore upisani su godinu poslije. UNESCO je kao nematerijalnu kulturnu baštinu prepoznao još dva glazbena izričaja, klapsko pjevanje, koje je na listu dospjelo 2012., te međimursku popevku, koja je na njoj od 2018.

06.08.2023., Sinj - 308. Sinjska alka. Sinjska alka je hrvatska viteska igra. Odrzava se svake godine u nedjelju u prvoj trecini mjeseca kolovoza u Sinju, na godisnjicu pobjede nad turskim osvajacima 14. kolovoza 1715. Na taj dan je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu vojske turskog seraskera Mehmed-pase Celica koja je brojala 60.000 vojnika. Ivo Zorica Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL, ilustracija

Tada je uvršteno i umijeće suhozidne gradnje, dvije godine poslije i sokolarstvo, a listu su lani popunile i Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna, tradicije bokeljskih Hrvata, te uzgoj konja lipicanaca.

GALERIJA U Etnografskom muzeju otvorena izložba "Intimni prostori svakodnevice"

Zagreb: Izložba Etnografskog muzeja "Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama"
1/24

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije