Zagrebačka nadbiskupija izričito se protivi selidbi klinika i Medicinskog fakulteta sa Šalate. Svoj stav Nadbiskupija temelji na brojnoj dokumentaciji, iz koje proizlazi da bi oni koji bi se odlučili taj prostor ipak prenamijeniti njoj morali platiti tržišnu cijenu za svu zemlju koju je početkom prošlog stoljeća Crkva darovala za gradnju bolnica. Riječ je o više od 40.000 četvornih metara zemljišta, a najmanje je riječ o više od 50 milijuna eura, u što nije uključena vrijednost objekata nego samo zemljište.
U tome je najvažniji dokument iz 1918., a ne iz 1928. godine, kako se do sada pogrešno pisalo. Te je godine, naime, zagrebački nadbiskup Antun Bauer državi besplatno ustupio više od šest jutara zemljišta na Šalati, ali pod strogim uvjetima koji, dakako, vrijede i danas. Najvažniji su uvjeti da "poklonjeno zemljište imade služiti samo za liječnički fakultet odnosno za zemaljsku bolnicu s klinikama" te da "za slučaj da se kada odnosni gradjevni objekti, koje će zemlja na ovom zemljištu graditi, privedu kojoj drugoj svrsi, dužna je zemlja nadbiskupskoj nadarbini isplatiti K. 323.460 koja svota odgovara iznosu koji sam za ovo zemljište mogao dobiti". Zagrebački nadbiskup i u uvodu dokumenta navodi da se na darovanje odlučio "uvidjajući i shvaćajući kulturnu i higijensku važnost osnutka liječničkog fakulteta i gradnje zemaljske bolnice s klinikama, te želeći da se i od strane nadbiskupske nadarbine podupre ovaj patriotski pothvat visoke kr. zemaljske vlade".
Citirani dijelovi iz tog dokumenta jasno govore da će svatko tko se odluči za prenamjenu Šalate morati položiti račune i Crkvi. Zacijelo će nekoga u Crkvi pokušati i pridobiti za svoj projekt, ali Zagrebačka nadbiskupija će se do zadnjeg trenutka boriti da na Šalati i dalje ostanu isključivo medicinski sadržaji. Tek će u krajnjem slučaju, ako više neće biti drugog izbora, tražiti da joj se plati sve što je prije gotovo jednog stoljeća darovala.
U tom kontekstu je nepoznata činjenica da je Nadbiskupija već 1907. godine Zagrebu za simboličnu cijenu prodala zemljište na kojem se trebala sagraditi bolnica i to pod uvjetom da njezina gradnja počne u roku od tri godine od dana potpisivanja ugovora. U suprotnom, zemljište bi bilo vraćeno Crkvi. Njezina je gradnja počela u roku, ali stručnjaci su 1911. zatražili da se u tu zgradu, umjesto bolnice, smjesti Liječnički fakultet. No, za to je pristanak morala dati i Nadbiskupija. Shvativši važnost fakulteta, nadbiskup Bauer je 1916. potpisao "Očitovanje" u kojem je potvrdio da se Nadbiskupija ne protivi prenamjeni bolnice u fakultet jer će i on služiti "u jednako plemenitu i za hrvatsku prosvjetu važnu svrhu". Bauer se stoga u ime Nadbiskupije odrekao povrata ili odštete za zemljište koje je 1907. bilo predviđeno za zemaljsku bolnicu.
Z. Despot
Otvori KEKS Pay
