Slavonski Brod ponovno diše najprljaviji zrak u Europskoj uniji. I to nije metafora, nego hladna statistika. Prema najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), koje analizira prosječnu dvogodišnju koncentraciju lebdećih čestica PM2.5, Slavonski Brod je treću godinu zaredom završio na samom dnu europske ljestvice – na 761. mjestu od 761 analiziranog grada. Prosječna koncentracija iznosi alarmantnih 25,28 mikrograma po kubičnom metru, višestruko iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije... Posebno zabrinjava činjenica da se radi o dugotrajnoj izloženosti sitnim česticama koje najdublje prodiru u pluća i krvotok te se povezuju s povećanim rizikom od kroničnih bolesti dišnog i krvožilnog sustava.
Na karti onečišćenja zraka Brod već godinama ne silazi s vrha – ili, točnije, dna. Prije četiri godine bio je treći najzagađeniji grad u EU, zatim šesti, a posljednje tri godine neprekidno drži neslavno prvo mjesto. Paradoksalno, sve se to događa iako Rafinerija nafte u susjednom Bosanskom Brodu, godinama označavana kao glavni krivac, već dugo ne radi. Umjesto poboljšanja, stanje se očito pogoršava. Koliko je situacija ozbiljna, najbolje pokazuju podaci s mjernih postaja. Početkom prosinca brodske mjerne postaje čak su 15 dana zaredom bile u crvenom i žutom režimu – što znači onečišćen i umjereno onečišćen zrak. Od 15. prosinca ponovno su u crvenom, a povremeno i u ljubičastom, koji označava izuzetno onečišćenje. – Naše dvije mjerne postaje bilježile su dulje od dva dana kontinuirano ljubičasti alarm, i to s koncentracijama koje su više nego u ostatku Hrvatske – upozorava Peter Tot Đerđ iz udruge Eko-integral. Na postaji na Jelasu zabilježene su satne koncentracije PM2.5 od čak 225 µg/m³, dok je kod stadiona uz Savu izmjereno i 300 µg/m³. Uz to, satne koncentracije benzena više su sati prelazile 28 µg/m³.
Takvi podaci, ističu aktivisti, upućuju na snažan prekogranični utjecaj, ali i na kombinaciju domaćih izvora – od prometa i kućnih ložišta do industrijskih postrojenja, asfaltnih baza i nepovoljnih meteoroloških uvjeta. Unatoč dugogodišnjim upozorenjima, konkretnih poteza nema. – Već 17 godina upozoravamo odgovorne, a posebno u posljednjih pet do šest godina gotovo da se ne radi ništa osim administriranja problema – kaže Tot Đerđ. Dodaje da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije godinama nije izašlo s jasnim i učinkovitim rješenjima, a javnost je o službenom stavu gotovo ništa čula. Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka, koji je Gradsko vijeće donijelo u studenom 2022., zasad je ostao mrtvo slovo na papiru. Na njegove slabosti upozoravalo se još tijekom izrade, no, kako tvrde aktivisti, "forma je zadovoljena, a rezultat izostao". Kritike stižu i iz političkih redova. Slavica Lemaić, gradska vijećnica i potpredsjednica Županijske skupštine, otvoreno kaže da Akcijski plan iz 2022. nije dao rezultate jer je – loše napisan. – Predlagali smo niz konkretnih mjera, ali ih je gradonačelnik odbio. Prije nekoliko mjeseci i sam je priznao da plan ne valja, no novi još nije donesen.
Dok se institucije prepucavaju, cijenu plaćaju građani – i to zdravljem. Vera Brnić, Brođanka čiji se prijatelj trenutačno liječi u Klinici za plućne bolesti Jordanovac, upozorava da su posebno ugroženi kronični bolesnici. – Godinama se bori s plućnom bolešću i nije jedini. Koliko će još ljudi oboljeti, ne znam, ali ako ne probudimo svijest, ostat ćemo gdje jesmo. Govori se da treba zatvarati prozore, a ja kažem – trebali bismo ih otvarati i pustiti čist zrak. Samo, tog zraka ovdje nema – upozorila je Vera. Sličan osjećaj nemoći dijeli i Mario Perković, koji upozorava na neodrživost postojećih mjera. – Zamjena starih ložišta solarnim panelima i dizalicama topline za većinu građana je financijski nedostižna, bez obzira na sufinanciranje. Mene zanima koliko su država i grad stvarno izdvojili i zašto mjere poznate još 2018. i 2019. nisu dale rezultate. Slavonski Brod tako i dalje ostaje grad u kojem je disanje zdravstveni rizik. Aktivisti upozoravaju da ovo više nije prijetnja, nego realnost, a građani sve glasnije traže pravo koje im jamči i Ustav – pravo na čist zrak i zdrav život.
Otvori KEKS Pay
