Dugotrajna suša i višednevni toplinski val doveli su hrvatske rijeke na rub nezapamćene hidrološke krize. Vodostaji Save, Drave i Dunava posljednjih dana padaju na razine kakve se na pojedinim mjernim postajama ne pamte više od stoljeća, a stručnjaci upozoravaju da bi rijeka Orljava kod Požege, nastavi li se ovakav trend, mogla gotovo potpuno presušiti.
Najdramatičnija je situacija na Dunavu u Batini, gdje je izmjeren vodostaj od oko -142 centimetra, čime je srušen rekord star još od 1909. godine. Na Dravi u Osijeku također je zabilježen novi apsolutni minimum od oko -192 centimetra, čak dvadesetak centimetara niži od dosadašnjeg rekorda iz 2022. godine. Sava je također u domeni izrazito niskih voda na gotovo cijelom toku kroz Hrvatsku, a hidrolozi upozoravaju kako se bez obilnijih i dugotrajnijih oborina ne očekuje značajniji oporavak vodostaja.
Posljedice ovakve hidrološke suše daleko nadilaze izgled riječnih korita. Rijeke predstavljaju temelj opskrbe pitkom vodom, navodnjavanja poljoprivrednih površina, proizvodnje električne energije, riječnog prometa i očuvanja brojnih prirodnih staništa. Kada vodostaji padnu na ekstremno niske razine, povećava se koncentracija onečišćenja, raste temperatura vode, smanjuje količina otopljenog kisika, a riblji fond i ostali vodeni organizmi dolaze pod golem pritisak.
FOTO Povijesno nizak vodostaj Dunava: Fotografije iz Vukovara pokazale nevjerojatne razmjere
Ako se sušno razdoblje nastavi, posljedice bi mogle biti još ozbiljnije. Manji vodotoci mogli bi potpuno presušiti, što bi izazvalo pomor ribe i drugih vodenih organizama te trajno narušilo osjetljive riječne ekosustave. Istodobno bi se dodatno smanjile raspoložive količine vode za navodnjavanje usjeva, a pojedina područja mogla bi se suočiti i s problemima u opskrbi vodom tijekom vršnih ljetnih opterećenja.
Posebno zabrinjava stanje na Orljavi kod Požege. Vodostaj je toliko nizak da stručnjaci upozoravaju kako bi, nastavi li se razdoblje bez značajnijih oborina, rijeka na pojedinim dionicama mogla gotovo potpuno presušiti. Takav scenarij imao bi ozbiljne posljedice za biljni i životinjski svijet, ali i za poljoprivredu te kvalitetu vode u cijelom slivu.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković upozorio je kako je riječ o dugotrajnom malovodnom razdoblju koje poprima povijesne razmjere. Istaknuo je da je Dunav u Batini upravo srušio rekord star više od stotinu godina te da su rekordno niski vodostaji zabilježeni i na Dravi. Naglasio je kako su male rijeke posebno osjetljive jer svaki dodatni dotok onečišćenja u uvjetima vrlo malih protoka i visokih temperatura može izazvati ozbiljne ekološke incidente. Dodao je da je vodoopskrba stanovništva zasad stabilna, ali da jedan jači ljetni pljusak neće biti dovoljan za oporavak vodotoka nakon višemjesečne suše.
Hidrolozi upozoravaju da se Hrvatska već suočava s posljedicama klimatskih promjena koje donose sve dulja sušna razdoblja, više temperature i sve izraženije oscilacije vodostaja. Prizori ogoljenih riječnih korita, pješčanih sprudova usred Dunava i Drave te zabrinutost zbog mogućeg presušivanja manjih rijeka više nisu iznimka, nego upozorenje da voda, jedan od naših najvrjednijih prirodnih resursa, postaje sve oskudnija. Bez obilnijih i dugotrajnijih kiša, hrvatske bi rijeke u idućim tjednima mogle dosegnuti još niže razine, a posljedice za prirodu, gospodarstvo i svakodnevni život građana postat će još izraženije.
Otvori KEKS Pay
Kakve su tek bile klimatske promjene prije 100 godina kada je isto bila dugotrajna suša...