Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 194
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NERADNA NEDJELJA

Zagrebački poduzetnik poručio Plenkoviću: Niste zaštitili niti jednog radnika

Zagreb: Poduzetnik Gordan Kolar
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
1/4
07.02.2024.
u 09:36

Što je s gostima koji upravo dolaze u dane blagdana i nedjeljom, za Uskrs, u predsezoni i postsezoni, kao i mnogi i sve brojniji kruzeri s velikim brojem gostiju koji uplovljavaju nedjeljama i blagdanima u turistička mjesta i gradove duž naše obale i istu večer idu dalje. Je li vam jasno da su trgovine te dane zatvorene? Taj se promet neće preliti u druge dane, navodi.

Nemoguće je komentirati odluku Ustavnog suda o (ne)radnoj nedjelji jer nije iznesen nijedan pristojan argument kojim bi opravdao svoju sramotnu odluku. Ionako će sve ovo proći ispod radara jer je javnost okupirana vijestima oko državnog odvjetnika i ova naša borba nije očito široj javnosti bitna, kazao nam je zagrebački poduzetnik Gordan Kolar, javnosti već poznat i po svojim otvorenim pismima ministru Damiru Habijanu te čelniku Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimiru Severu poručivši im kako je i on radnik i želi raditi nedjeljom i blagdanom, što je njegovo ustavno pravo. Vlasnik dviju suvenirnica u Zagrebu i Dubrovniku te član Udruge Glasi poduzetnika upozorio je, podsjetimo, kako lutrije, kladionice i ostale iznimke nesmetano rade svih nedjelja u godini, a mali poduzetnici, pogotovo oni u turizmu, diskriminirani novim Zakonom o trgovini koji im dopušta svega 16 radnih nedjelja u godini, gube i previše.

 - Žao mi je zaista malih trgovaca i poduzetnika koje je ovaj zakon stavio u bitno neravnopravan položaj u odnosu na mnoge druge kojima je dozvoljeno raditi. Na primjer, imate situaciju konkretno u Rovinju da trgovine u sklopu hotela Park (ima ih 20) sve mogu raditi i nedjeljama i blagdanima dok druge u mjestu ne mogu. Sve trgovine u sklopu svih hotela u Hrvatskoj mogu raditi, a drugi ne. Stvarno suludo - kaže on te nastavlja: Konkretno u mom slučaju trgovina u Zagrebu ne radi ni jednu nedjelju ni blagdan jer nema potrebe ni prometa nedjeljom dok nam je u Dubrovniku važno da radimo barem 32 nedjelje i sve blagdane tijekom sezone. I da, djelatnice su nam plaćene te dane 50% više i nemaju nikakvu obavezu raditi nedjeljom ako ne žele. To je njihov slobodan izbor kojeg poštujemo - naglasio je.

Ovoga puta otvoreno je pismo, vezano za njegove izjave na potvrđenju ustavnost Zakona o trgovini, uputio i premijeru Andreju Plenkoviću kojega prenosimo u cjelosti.

"Poštovani gospodine Plenkoviću,

gledam danas vašu izjavu vezanu za novi zakon o trgovini i zaista ne vjerujem što čujem. Ona dolazi od čovjeka koji bi trebao da ne kažem morao pokazati barem malo empatije i senzibiliteta prema dijelu poduzetnika koji uveliko doprinose ukupnom gospodarstvu pa i proračunu Republike Hrvatske. Govorim o malim trgovcima, privatnicima, obrtnicima i uglavnom ljudima koji sami održavaju svoj mali obiteljski posao, sami rade u svojim trgovinama, pekarama i obrtima.

I da, ima ih mnogo. A u posebno osjetljivoj poziciji su poduzetnici u turističkim mjestima i u vrijeme turističke sezone.

Kažete: "Zakon je dobar i dobro izbalansiran, da se promet transferirao s nedjelje na subotu i na ponedjeljak”. To naprosto nije istina. Kako možete tvrditi da se sav promet koji se odvijao nedjeljom i blagdanima prelio u neke druge dane kada to u turističkoj sezoni i u mjestima duž jadranske obale nije slučaj?

Što je s gostima koji upravo dolaze u dane blagdana i nedjeljom, za Uskrs, u predsezoni i postsezoni, kao i mnogi i sve brojniji kruzeri s velikim brojem gostiju koji uplovljavaju nedjeljama i blagdanima u turistička mjesta i gradove duž naše obale i istu večer idu dalje. Je li vam jasno da su trgovine te dane zatvorene? Taj se promet neće preliti u druge dane. To je nešto što se zove impulsna kupnja i dešava se sad i odmah dok su turisti trenutno u destinacijama i mjestima duž Jadrana. Drugi dan su već u Veneciji ili na Santoriniju gdje, gle čuda, sve radi nedjeljom.

Želite da nam sezona počne što ranije i traje što dulje a onda branite ljudima da rade. Kažete: "Oni koji su išli u Sloveniju, Austriju i Njemačku vide da se tamo ne radi nedjeljom". Zar se mi uspoređujemo sa zemljom kao što je Austrija koja ima 365 dana sezonu, koja ima prihod od ljetnog turizma veći od zimskog. Da mi imamo tu sreću da nam sezona traje cijelu godinu kao oni vjerojatno nitko ne bi spominjao neradne nedjelje.

Ili da se uspoređujemo s Njemačkom, s najjačim gospodarstvom u Europi? Kako to da se mi ne uspoređujemo sa zemljama Mediterana koje imaju sličnu turističku dinamiku kao i mi? Kako to da u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Malti, Turskoj, Cipru, Grčkoj sve trgovine mogu raditi, odnosno, to im je ostavljeno na izbor. Dapače neke države upravo potiču slobodu rada i poduzetništva kako bi turistička ponuda bila cjelovita. I kako bi i poduzetnici i turisti bili zadovoljni.

Nije li to cilj? Niti u jednoj mediteranskoj turističkoj zemlji s kojima se volimo uspoređivati nije na snazi zabrana rada nedjeljom i blagdanima već je to dozvoljeno ili ostavljeno na izbor. Mi smo jedini kojima je zabranjeno!!!

Kažete da je sasvim primjereno da osigurate 16 radnih nedjelja u sezoni od 1. lipnja do 30. rujna u njezinom najzanimljivijem dijelu. Pa samo u tom periodu, gospodine Plenkoviću, ima 17 nedjelja. A što je sa 4., 5. i 10. mjesecom? To nije sezona? Pa je li primjereno da uzmete malim trgovcima, pekarama, privatnicima i obrtnicima kroz sezonu od Uskrsa do kraja listopada osam državnih praznika i 16 nedjelja? To su 24 radna dana koje nitko malim poduzetnicima neće nadoknaditi. To su uglavnom ljudi koji imaju obiteljski posao i sami rade u tim trgovinama. Zar vam ti ljudi koji se silno trude održati svoje poslove nisu bitni?

Možda ih je premalo? Nisu važni? Nisu politički utjecajni? Pa oni su tek "mali obrtnici". Da, koji sami rade, zapošljavaju sebe i članove svojih obitelji i nisu na teret državi, plaćaju poreze, najmove, doprinose, spomeničke rente, komunalije i sve ostalo. I žive od onoga što im nakon sezone ostane. Ali zašto biste im olakšali poslovanje? Ajmo im još nešto zabraniti da im otežamo.

Kažete da ste riješili pitanje trgovina u velikim sredinama. Pa naravno, veliki trgovački lanci imaju više prodajnih mjesta u jednom gradu i nikome nije problem otići u onaj koji tu nedjelju radi. Mali trgovci imaju samo jedan dućan i o njemu ovisi njihova egzistencija i prihod. I nemaju nijedan drugi. I neće im se prihod preliti u druge dane.

Kažete da ne znate kad će se dogoditi situacija da se baš nigdje ne može ići u dućan. Pa evo vam prva takva situacija koja će doći vrlo uskoro – 31. ožujak - Uskrs i Uskrsni ponedjeljak. Gosti će doći u subotu navečer u destinacije širom Hrvatske, a neće moći kupiti nigdje ništa do utorka. Ni osnovnu namirnicu za boravak u apartmanu. Ni vodu, ni kruh, ni pelene za djecu. Ne daj Bože neki suvenir da ih podsjeti na putovanje u Hrvatsku. Neki će doći samo za taj vikend. A sve zatvoreno. Neka svi idu kupiti vodu i kruh u obližnji restoran. Ili u kladionicu? Ona radi, ali nema vode.

Ali ima na benzinskoj, pa nek idu tamo. Tamo ima svega i koga briga što djelatnici tamo rade nedjeljom.

Na žalost niste napravili dobar balans kako kažete, već upravo obrnuto. I niste bili obazrivi prema svima i niste vodili računa o balansu između posla i rada i onoga što se zove obiteljski život.

FOTO Ljeto na Jadranu

Zagreb: Poduzetnik Gordan Kolar
1/10

Kako vi kažete, prava suština svega je da su obitelji zajedno. Jeste li svjesni da te obitelji po četiri ili pet mjeseci provode svo vrijeme zajedno jer nemaju posla u zimske mjesece i nema dovoljno gostiju i turista da bi držali svoje male poslove i trgovine otvorenima? Logično je da tada koriste slobodno vrijeme jer ga imaju na pretek. Ali ne, vi im zabranjujete da rade i onda kada mogu ostvariti neki prihod. Ili da možda vi odlučite koliko im je dovoljno prihoda za kućni budžet da prezime kad nema posla?

Kažete nadalje da su svi radnici u trgovinama izrazito zadovoljni ovim potezom. Pa zapitajte se jesu li zaista? Povirite malo u prehrambene trgovačke centre pa ćete se uvjeriti koliki djelatnici i dalje u njima nedjeljom rade bez obzira što su trgovine zatvorene i što su svojih 16 nedjelja odradili na blagajni. Jesu li zaštićeni ovim zakonom? Nisu! I dalje postoji mogućnost manipulacije njihovim radnim vremenom. Zabranom rada trgovinama niste zaštitili radnike.

Da vam je bio cilj zaista zaštititi prava svih radnika bez obzira kojom se djelatnošću bave i da sve obitelji mogu uživati u slobodnom vremenu zajedno mogli ste u Zakonu o radu to regulirati jednostavno sljedećim: Da ste umjesto 16 dozvoljenih radnih nedjelja trgovinama samo donjeli uredbu da ni jedan radnik u bilo kojoj djelatnosti ne smije raditi više od 16 nedjelja godišnje problem bi bio riješen. Zaštitili biste sve djelatnike u svim djelatnostima jednako, a omogućili svim malim poduzetnicima, obrtnicima i privatnicima da rade a trgovinama da su otvorene. I to bi bilo jednako pravedno i pošteno za sve.

Na taj način i takvom jednostavnom uredbom biste ujedno zaštitili i djelatnike u hotelima, restoranima,kafićima, uslužnim djelatnostima, djelatnike javnog prijevoza, djelatnike u kladionicama, muzejima i galerijama, nacionalnim parkovima i slično. Oni na žalost i dalje rade sve nedjelje i sve blagdane. I nitko ih ne štiti.

Kažete da poslodavci neće imati neku štetu. Pa vidjet ćete sami koliko će malih poduzetnika i obrtnika biti primorano zatvoriti svoje poslovanje i odustati od svojih malih obrta koje su godinama gradili jer im naprosto nije isplativo.

Štetu će imati i poslodavci i država, a evo vam konkretno i brojke ponovo: Ne uzimajući u obzir velike trgovačke lance u turističkim mjestima duž obale, a i u ostalim kontinentalnim mjestima koja su vezana uz turizam imate više od 50.000 (pedeset tisuća) malih poduzetnika i poslovnih jedinica koje ostvaruju određeni prihod. Ako uzmete zaista konzervativno da ostvare 1000 € u prosjeku dnevno (realno je daleko više), to je 50.000.000 € (pedest milijuna eura dnevno). Pomnožite to sa 26 radnih dana koji su vam uskraćeni i dobit ćete 50.000.000 € x 24 = 1.200.000.000 € (milijardu i dvjesto milijuna eura). Izračunajte sami koliki je to prihod državi od PDV-a i poreza na dobit. I on se neće preliti na druge dane.

Možda živite u uvjerenju da svi u Hrvatskoj žive u blagostanju i nema veze ako mnogi ugase svoje male poslove koji im život znače. I nakon svega kazati da uvažavate sve aktere je strašna neistina.

Vi kažete da ne vidite da bilo tko gubi svoj promet i ako pored svih iznesenih argumenata i dalje to ne vidite onda treba ozbiljno posumnjati u razboritost vaših prosudbi i veleumova kojima ste okruženi i koji su predložili ovakav nakaradan Zakon gdje su svi ljudi jednaki, a samo su neki jednakiji od drugih.

Nadam se da ćete nakon svega iznesenog osvijestiti da niste uvažili mnoge i da niste zaštitili niti jednog radnika od moguće manipulacije njihovim radnim vremenom nedjeljom.

Zastrašujuće je kako je lako donositi zabrane u ovoj našoj lijepoj zemlji, a u jednom pristojnom demokratskom društvu vaš posao i posao vaših suradnika bi trebao biti donošenje ispravnih i poštenih odluka prema svim akterima u sustavu kao i davanje pravih riješenja. I to riješenja pravednih i jednakih za sve", poručio je Kolar u otvorenom pismu.

VIDEO: Dragan Bagić: 'Turudić se upecao u ješke Josipe Rimac za neku vrstu razmjene usluga i informacija'

Komentara 1

Avatar raco
raco
12:08 07.02.2024.

nadamo se da će uskoro to netko shvatiti i ukinuti taj propis te na drugi način zaštiti radnike, a ne na ovaj način

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije