Treća sreća. Vladajući su ovaj put na ustavnopravno zadovoljavajući način uredili zabranu rada nedjeljom nakon što je prethodna dva pokušaja Ustavni sud ukinuo 2004. i 2009. godine. Od 13 sudaca s tim se nisu složili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji će to uskoro i objasniti.
Zakonodavcu je više od 13 godina trebalo da posluša Ustavni sud u vezi s ujednačavanjem glasova birača po izbornim jedinicama, ali tu su zadaću unatoč prigovorima da je to učinjeno u nekoj HDZ-ovoj komori, odradili besprijekorno po stajalištu većine ustavnih sudaca, s čim se ne slažu troje već spomenutih sudaca i Ingrid Antičević Marinović, pa će i to obrazložiti. Ali, jednoglasno je ukinuta odredba Zakona o HRT-u koja je propisivala da radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk kada "kada HRT obavlja djelatnost kao javnu službu u skladu s ovim Zakonom".
Vladajući položili ustavni ispit i na zabrani rada nedjeljom i na izbornim jedinicama
Ustavni sud ocijenio je da je ovaj put zabrana rada nedjeljom uređena tako da to nije prekomjeran teret poslodavcima, zaposlenima ni potrošačima
Komentara 2
Tko god što mislio ja kad bih vidio radnice Studenca nedjeljom u 21h u trgovini smučilo bi mi se.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ustavni sud je rekao da prava poduzetnika nisu dio ustava, a ne da zabrana nije teret. Isto tako je zaključio da navike potrošača nisu bitne za ustav... Politička odluka, kao i puno drugih, no ustavni sud i je politički sud, ništa drugo... Ono što će se vidjeti (ako mediji to objave) jest koliko je to štete donijelo samoj branši, zapravo dijelu branše, koliko će manje biti zaposlenih i koliko će to utjecati na BDP. Onda zapravo samo ostaje procjena da li je to prihvatljivo ili nije, kad već nismo imali procjene prije zakona... Imate Italiju, gdje postoje jasni proračuni koliko bi neradna nedjelja donijela gubitke i to je osnovna vodilja kod odluke, a ne crkva ili populizam.