U Hrvatskoj trenutačno nema boljeg posla od uhljebljenja u nekoj gradskoj ili općinskoj administraciji. Plaćica je veća nego što se s istom kvalifikacijom može zaraditi u privatnom sektoru, a o drugim pogodnostima da i ne govorimo. Činovnik u gradskoj upravi ne samo da ne može dobiti otkaz nego mu se praktično ne može ni plaća smanjiti. Promjene su toliko komplicirane da şvaki nadobudni gradonačelnik, koji u predizbornoj kampanji čak i najavljuje reforme, brzo odustane od svojih obećanja. Na kraju se pomiri sa sudbinom pa onda i on, poput svojih prethodnika, počinje zapošljavati svoje ljude.
Na lokalnoj razini teško se zapošljavaju i čistačice bez odgovarajuće članske iskaznice. Da biste dobili neko činovničko mjesto u toplom uredu, morate biti vrlo visoko u stranačkom hranidbenom lancu. Sve su to razlozi zbog kojih je broj zaposlenih u gradovima i općinama došao na ovu razinu. Tako je naša metropola početkom ove godine imala čak 2826, Rijeka 447, Split 438, a Osijek 247 zaposlenih. Upada u oči da naša jadranska središta imaju 200-tinjak više zaposlenih nego slavonsko središte. To je ipak malo iznenađenje zato što se u medijima stvarala slika da su Glavaš i Đapić “okupirali” Osijek svojim ljudima.
Iako Osijek nema tako puno zaposlenih kao neki drugi gradovi, gradonačelnik Ivica Vrkić nije zadovoljan administracijom. Smatra da je spora te da u njoj ima previše zaposlenih.
Poslovi po “babi i stričevima”
– Imam dojam da cijeli sustav nije racionalno posložen. Svi su prethodni gradonačelnici dovodili svoje ljude i ostavljali ih. Sustav je preglomazan i neorganiziran. Ljudi koji rade u administraciji razmišljaju dosta birokratski. Oni misle da su tamo da bi dobili plaću bez obzira na to kako obavljaju svoj posao – ističe Vrkić. Iako je Osijek relativno skroman u zapošljavanju po “babi i stričevima”, Vrkić je uvjeren da i kod njega ima puno prostora za “kresanje”. Prema njegovim procjenama, s najviše 200-tinjak činovnika može se sasvim dobro i efikasno obavljati posao.
Diplomatski nije želio kritizirati kolege u drugim gradovima, ali je ipak naglasio kako mu se čini da smo u prošlim vremenima svi bili komotni.
Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar kaže da problem nije toliko u broju zaposlenih, nego u njihovoj kvaliteti. Žali se kako uopće nema autonomiju da izabere svoj tim te da nagradi one najbolje i najsposobnije. Sve se na kraju svodi na uravnilovku. Svaki je gradonačelnik Splita doveo svoje ljude, a oni su ostali.
Stručnjak za lokalnu samoupravu dr. Zdravko Petak ističe da su njegova istraživanja pokazala da općine i gradovi, na jednoj strani, imaju previše zaposlenih činovnika, a na drugoj strani, deficitarni su specijalističkim kadrovima.
Čakovec kao svijetli primjer
Posebno su problematične općine koje ne mogu same financirati svoju administraciju. Dok u jednom Čakovcu na upravu odlazi manje od 5 posto proračuna, ima i onih koji troše čak 60 posto. Tako na kraju ispada da su neke općine osnovane samo zato da zaposle činovnike, a ne da daju usluge svojim građanima. Hrvatska ima 128 gradova i 428 općina, a oko 300 jedinica lokalne samouprave ima problema s financiranjem.
kad smo rušili jugoslaviju glavni razlozi su bili - prevelika birokracija (ne damo da naš novac odlazi u đepove neradnika),zapošljavanje po partijskoj pripadnosti,pljuvalo se po tome što su ljudi išli na rad u inozemstvo jer im juga nije omogučavala obogaćenje...dobili smo višestruko veću birokraciju,zapošljavanje po stranačkoj pripadnosti puno veće nego nekad,i sad nam prodaju maglu kako su nam omogućili da možemo nesmetano ići raditi u inozemstvo..znaći - sve protiv ćeg smo se borili uvećali smo debelo na našu štetu...imamo hrvatsku...