Večernjem listu je 2013. dopušten ničim ograničen uvid u spis jednog od najkontroverznijih sudskih predmeta u povijesti hrvatskog pravosuđa u procesu okrivljenima za likvidaciju obitelji Zec u Zagrebu, jer smo argumentirali opravdani interes javnosti. Zbog uskraćenog prava uvida u vlastiti eSpis iz trgovačkog spora s dvjema moćnim tvrtkama, državnom i privatnom, njima suprotstavljeni parničar prije četiri mjeseca zatražio je intervenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, odnosno ministra Damira Habijana. Sustav eSpis dio je digitalne transformacije pravosuđa, jedinstveni informacijski sustav upravljanja i rada na sudskim predmetima, te bi mu jedna od važnih funkcija trebala biti i olakšavanje pristupa informacijama svim sudionicima u pravosudnom sustavu. U eSpisu pohranjeni su podaci kojih nema u papirnatom spisu, recimo o internom kretanju spisa, tko je i kada imao uvid u spis, je li sudac evidentičar ili je sjednica odjela intervenirala u sadržaj već donesene odluke... Potonje je bitno i jer je Sud EU lani u predmetima "Hann-Invest i ostali" utvrdio da postoji interna praksa hrvatskih sudova koja sucima koji nisu bili članovi vijeća koje je sudilo u određenom predmetu, omogućuje da interveniraju u već donesene odluke pa i uvjetuju posve drugačije rješenje predmeta. Sud EU je zaključio kako to ne zadovoljava zahtjeve sudske neovisnosti i učinkovite pravne zaštite. Ta presuda potencira transparentnost, a osobito pravo stranaka na uvid u sve podatke iz vlastitog spisa. Orsat Miljenić bio je prvi ministar pravosuđa koji je donio Pravilnik o radu u sustavu eSpis, koji je od 2015. mijenjan i dopunjavan 16 puta jer su se e-procesi povećavali i usložnjavali, ali sve vrijeme ostala je odredba: "Stranke, njihovi punomoćnici i zastupnici te druge osobe kojima je odobren uvid u spis u papirnatom obliku mogu izvršiti uvid u spis i putem sustava eSpis". Dozvolu za arhivirane spise daje predsjednik suda, s tim da je 2018. ministar Dražen Bošnjaković dodao još i odredbu: "Za spise koji se vode u elektroničkom obliku strankama, njihovim punomoćnicima i zastupnicima te drugim osobama kojima je odobren uvid u spis omogućava se uvid u elektroničkom obliku u pisarnici suda ili pisarnici stalne službe, uz prisutnost ovlaštenog sudskog službenika."
Vrhovni sud stranci ne dopušta uvid i kopiranje podataka iz eSpisa u parnici
Od ministra pravosuđa Damira Habijana traži se intervencija zbog uskrate prava strankama i različite prakse sudova te postavlja pitanje: što smo dobili digitalizacijom pravosuđa?
Komentara 2
Riječ je o moći kapitala. Moćna državna tvrtka i moćna privatna tvrtka iskoristili su svoj moć i nekome na Visokom trgovačkog sudu RH i Vrhovnom sudu RH dale nalog da se ne kopira spis. Iza svega toga stoji visoka politika.. Druga opcija je da postoji zakonom opravdani razlog koji u ovom tekstu nije naveden. Bilo bi dobro da, kada se piše o ovome jasno i glasno kaže o kojem je sudskom sporu riječ. Koje su to stranke postupku? Ovako čitav tekst izgleda neozbiljno.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
E-spis postoji na papiru i u praksi, ali opet od suda do suda ovisi što će oni unijeti u e-spis, da li će izostaviti neki dokument i kada će to učiniti. Naime, pogrešno je reći da e-spis ne funkcionira, ali očito ima propusta i od predsjednika pojedinog suda ovisi kada će službenik suda evidentirati radnju. U tom smislu su mogući propusti. S druge strane, u ovom slučaju, ako je fizički nestao spis, ako se nije valjano arhivirao ili su iz njega izvučeni neki dokumenti, onda se spis ne može niti fotokopirati u cijelosti. Jednostavno je iz čitavog spisa uklonjen dio i tu onda ni sto USKOK-a ne pomogne.