Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 141
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Stručnjaci ruše tezu o zavjeri

Vlada gubi rat s medijima, treba joj tim za krizno komuniciranje

Sisak: Plenković i Medved obišli Sisak i prisustvovali pripremama uklanjanja sisačke katedrale
Foto: Edina Zuko/PIXSELL
1/3
12.01.2021.
u 18:52

- Pritisnuti krizom zbog potresa i pandemije, ljudi iz vrha države ne paze uvijek što govore, vide zavjere, improviziraju - objašnjavaju stručnjaci

Otklanjao je “pokušaje demontiranja države”, ima “filtere” pa mu je u “tri sekunde jasno tko ima kakvu agendu”, a čini mu se i kako “dio medija te oporba pokušavaju umanjiti ulogu Vlade u pomoći Banovini”. Komunicirao je ovako premijer Andrej Plenković posljednjih dana, a nije jedini bio uvjeren da vrhu države posao u Petrinji netko “minira”. “Priložio” mu je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić konstatacijom da “nered na terenu stvaraju dolasci kontejnera po privatnim linijama”, pa ministar Darko Horvat, koji je bio nezadovoljan jer se u Petrinji kuha previše obroka, a tu je i Dubravka Šuica sa svojom kako je “evidentno da mediji pokušavaju srušiti HDZ”, što se vidi iz toga da “Banovinu zovu Banijom”. Je li Vlada trebala pripaziti što i kada govori te ima li im izlaza iz trenutačne situacije, pitali smo komunikacijske stručnjake i politologe.

Šum u kanalu

– Prvo pravilo komunikacije jest da se ona mora voditi. Nepobitno je da je Hrvatska suočena s tri velike krize, a to su pandemija, zagrebački potres te onaj na području Petrinje i samim time, borimo se s većim izazovima nego ostatak svijeta. A kad se kriza pojavi, ljudi vrlo lako upadaju u paniku, u kojoj se često svašta kaže. Zato je izuzetno važno imati jednu točku iz koje se kontrolira komunikacija u krizi – govori nam komunikacijska stručnjakinja i politička analitičarka Ankica Mamić pa dodaje kako je gotovo nevjerojatno da Vlada dosad nije oformila jaki komunikacijski tim.

– Ne znači da ljudi koji rade za Vladu ne trebaju raditi na komunikaciji, ali recimo to ovako. Ako idete na arbitražu u Washington, neće je voditi pravnica iz Vlade. Sudjelovat će, ali glavni će biti stručnjaci iz tog određenog područja – slikovito nam objašnjava politička analitičarka. Kad nema komunikacije, pravodobne i centrirane, radi se dvostruka šteta.

– Pojavljuju se razne teorije zavjera, poput ove da su se mediji i oporba ujedinili protiv nekoga, a događa se i nerazumijevanje za same dionike – kaže Ankica Mamić.

A da se ovakve izjave premijera i Vlade događaju jer krizna komunikacija nije planirana već je improvizirana, kaže nam stručnjakinja za medije i javnost s Fakulteta političkih znanosti, profesorica i doktorica znanost Marijana Grbeša.

– Prije svega, dobar dio ovog trenutačnog međusobnog “granatiranja” posljedica je šuma u kanalu i totalnog nerazumijevanja kako bi kvalitetna komunikacija trebala izgledati. Teško je razumjeti što priječi tijela javne vlasti da komuniciraju planski, strateški i osmišljeno osim neznanja i arogancije – kaže Marijana Grbeša, dodajući da državni vrh, umjesto da se “zbroji” i vidi da im ovakva komunikacija ne funkcionira, oni nastavljaju suprotno svim pravilima kriznog komuniciranja.

Bez centralizacije, odnosno središnjeg ureda komunikacije, koji čitavu priču mora koordinirati, gafova će sigurno biti još.

– I one dobre stvari koje su institucije odradile, a ima ih puno, javnosti nisu poznate jer ih se jednostavno ne zna iskomunicirati – objašnjava naša sugovornica.

Sustav je spor

Da su premijer Plenković i ministar branitelja te čelnik Stožera civilne zaštite Tomo Medved nešto ipak bolji u svojim nastupima nego ostatak Vlade, zaključio je stručnjak za politički komunikaciju Krešimir Macan.

– Njih dvojica dosta su oprezni. Oni su čak i uredno zahvalili svima iako je bilo grešaka pa je Plenković govorio na početku, primjerice, da se kuhalo s namirnicama Crvenog križa, o čemu ga je netko pogrešno informirao. Ne bih rekao generički da netko radi nešto sustavno protiv Vlade, uvijek ima pojedinaca koji žele pokazati da je stvar gora nego što jest, no na Vladi je da ih demantira – objašnjava Macan pa dodaje kako bi državni vrh medije trebao shvatiti kao, prije svega, saveznike.

Ako oni prvi dan, kaže Macan, pokažu da pomoć do nekog možda nije stigla, na Vladi je da sljedeći dan taj čovjek dobije što mu je potrebno.

– Sustav se polako strukturira, ali sporije nego što su postavljena očekivanja – kaže komunikacijski stručnjak.

Da je daleko najozbiljnija izjava koja je izašla ona o medijima kao neprijateljima, smatra politolog Davor Gjenero.

– Tko uđe u sukob s medijima, uvijek gubi. Jasno je da je pritisak pod kojim sad Vlada radi enorman i očekivanja javnosti su velika, ali premijer je dopustio da se stvori dojam razlike između institucionaliziranog i samoorganiziranog, što je trebalo biti u sinergiji – govori nam Gjenero. Shvatili su, međutim, dodaje, u HDZ-u da im rat protiv medija neće ništa donijeti.

– Vidjelo se to u istupu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića koji je rekao kako je sastanak s brojnim spornim izjavama prepričavao netko tko ne razumije političke procese – kaže Davor Gjenero.

 

>> VEČERNJI TV Intervju s premijerom Plenkovićem

Komentara 89

Avatar Leftard_logic
Leftard_logic
19:05 12.01.2021.

Ima li dublje septičke jame od hrvatskih propagandista i političara.....

DU
Deleted user
19:19 12.01.2021.

Nitko normalan ne vjeruje lopinama i lažovima 😁

DA
darkokrei
18:57 12.01.2021.

U principu, potrebno je uvjeriti ljude da ne vjeruju svojim ocima vec Premijeru Sunce

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije