Naslovnica Vijesti Hrvatska

Vjeronauk u školi u većini država EU, nemaju ga samo Slovenija i Francuska

S druge strane, kritičari s pravom ističu da bi za djecu u osnovnim školama koja ne idu na vjeronauk trebao postojati drugi izborni predmet
06. listopada 2018. u 10:19 116 komentara 3774 prikaza
škola, profesorica, učiteljica
Foto: Thinkstock

Premda u EU većina država ima vjeronauk u školama, manjina ih religijsku kulturu, a vjeronauk nemaju samo Slovenija i Francuska, u Hrvatskoj se svako malo poteže pitanje vjeronauka u školama. Za razliku od većine država EU u kojima se vjeronauk ili religijska kultura u školama shvaćaju pravom na obrazovanje u skladu s vjerskim uvjerenjima te pitanjem tradicije ili kulture i nepristojnim se smatra prozivati nekoga zbog vjere ili nevjere, u nas često neki vjeronauk u školama tumače “nazadnjaštvom” i “primitivizmom” građana.

Vjeronauk u školi DARKO PAVIČIĆ Vjeronauk u školi žulja one kojih se najmanje tiče

Očito su i Einstein i Newton i ostali veliki znanstvenici koji su vjerovali ili vjeruju u postojanje Boga bili “zatucani”. Nazadnim ili naprednim, dobrim ili lošim čovjekom ne čini nikoga to što je vjernik ili ateist, nego koliko je u stanju, bez obzira na vlastitu vjeru ili nevjeru, biti čovjek otvorena uma koji skučeno ne misli da je njegov izbor jedini dobar. S druge strane, kritičari s pravom ističu da bi za djecu u osnovnim školama koja ne idu na vjeronauk trebao postojati drugi izborni predmet.

Za EU vjeronauk nije nazadan

Inače, sada na vjeronauk u svim školama u Hrvatskoj ide oko 90% djece. U EU konfesionalni vjeronauk (za učenike različitih religija i konfesija) u školama osim Hrvatske imaju Austrija, Belgija, Finska, Letonija, Litva, Luksemburg, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Španjolska, tri departmana Alsace-Moselle u Francuskoj. Irska, Italija, Grčka, Malta, Rumunjska pak imaju vjeronauk većinske religije, s tim da se u Italiji može tražiti izuzeće s njega i upisati drugi izborni predmet.

Treća skupina zemalja – Danska, Estonija, Nizozemska, Švedska, Velika Britanija – imaju tzv. religijsku kulturu. U Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj određeni broj roditelja bilo koje vjeroispovijesti može zatražiti vjeronauk u školi za svoju djecu kao slobodnu aktivnost.

Vjeronauk Ivan Markešić Tko drži vertikalu obrazovnog sustava – država ili Crkva?

No Bugarska, napominje Frane Staničić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji predaje i kolegij “Religija, pravo i društvo”, ima temelje pravoslavlja u više školskih predmeta. Staničić kaže da u Hrvatskoj nije moguće ukloniti vjeronauk iz škole jer se Hrvatska obvezala na njega međunarodnim ugovorom sa Svetom Stolicom, ali čak i da nije, roditelji bi imali pravo zatražiti vjeronauk zbog prava na odgoj i obrazovanje djece u skladu s vjerskim uvjerenjima. Austrija, dodaje, nema Vatikanske ugovore pa ima vjeronauk u školama. No i Staničić drži da bi bilo dobro da djeca u osnovnim školama imaju zamjenski predmet za vjeronauk.

– Vjeronauk je u gotovo svim državama Europe nešto potpuno normalno, imate tri-četiri države u cijeloj Europi koje nemaju nikakav vjeronauk, a dvije trećine zemalja imaju konfesionalni. Vjeronauk je u Europi pitanje tradicije i kulture i nitko ne smatra da je to nazadno i protivno sekularnoj državi.

Samo se kod nas neprestano potencira da je imanje vjeronauka protivno sekularnoj državi, što nije istina. Ali to što u osnovnim školama nema zamjenskog predmeta za djecu koja ne idu na vjeronauk dovodi do osjećaja isključenosti te djece, što nije dobro. Bilo bi dobro da se uvede zamjenski predmet. Mislim da ga država nije uvela u osnovne škole jer to puno košta, jer je osnovnih škola više nego srednjih u kojima postoji zamjenski predmet etika – govori Staničić.

vjeronaucna olimpijada status predmeta S vjeronauka nema ispisivanja, svi ‘izborni’ obvezni su cijele godine

Trećina praktičnih vjernika

Problem s vjeronaukom, dodaje Staničić, imali bismo kad bi bio obavezan jer bi to bilo protivno sekularnim načelima i pravu drugoga da ne vjeruje u Boga. Iako se često ističe da Hrvatska ima 86,2% deklariranih katolika, odnosno oko 92% religioznih građana (katolika, pravoslavaca i vjernika islamske vjeroispovijesti), većina ih se striktno ne drži vjerskih dogmi. Prema istraživanjima, u Hrvatskoj je tek oko trećina praktičnih vjernika, kod trećine je prisutna individualizirana religioznost, a ostatak građana se deklarira vjernicima zbog drugih razloga poput tradicije.

EU, pak, prema Eurobarometru, ima 72% religioznih građana. Češka se ubraja među zemlje s najmanje vjernika (29%). Protestantske zemlje snažno su sekularizirane, ali većina se Skandinavaca, iako gotovo ne idu u crkve, smatra pripadnicima svojih “narodnih crkvi”.

>> Pogledajte razgovor s Darkom Pavičićem koji govori o pedofiliji u Crkvi

Oftalmologija
PROMO
Dosta vam je da vam pada mrak na oči? Doznajte koje sve probleme s vidom možete riješiti u Zagrebu

A1 izdvaja za Vas

  • Artukovic:

    Ma ukinite uopce skolu....samo pederi nek propovjedaju svoja uvjerenja,i svijet ce funkcionirati bezprijekorno.Sta ce nekome povjest,biologija,zemljopis,ili nedaj boze Hrvatski jezik i matematika.To je za glupane.

  • Znam:

    Zato sto kod nas vlada jos uvjek komunizam zamaskirani

  • Neonacionalist:

    Nije mi zaista jasno što nekima toliko smeta vjeronauk u školama osim što je to izborni predmet pa ni za djecu ateista koji ne žele da im djeca pohađaju vjeronauk nije na odmet da nauče nešto o većinskoj tradicionalnoj vjeri ... prikaži još! zemlje u kojoj žive odnosno naroda kojem pripadaju , uostalom zar djeca ne bi trebala imati pravo vlastitog izbora , kako se jednima nameče vjeronauk isto tako se drugima spriječava da ga uče dakle volja djeteta kao što dobro znamo tu ne postoji nego je sve stvar odgoja roditelja i njihovih preferenci .