Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Više je bolesti i troškova jer nema prevencije

Starenje stanovništva i porast kroničnih bolesti koje taj proces nosi glavni su pokretač rasta troškova u zdravstvenom sustavu
27. ožujka 2018. u 08:20 0 komentara 448 prikaza
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Budućnost hrvatskog zdravstva, tematska konferencija u okviru projekta Večernjeg lista “Hrvatska kakvu trebamo” održana je jučer uz brojne uzvanike i predavače. Pozdravnim govorom konferenciju je otvorio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, koji je istaknuo važnost zdravstva za hrvatske građane i državu.

Budućnost hrvatskog zdravstva Ako se društvo u cjelini ne mijenja, teško će se mijenjati i zdravstveni sustav

Jurković: Hvala, ministre

– Smatram da ova konferencija može otvoriti nužan dijalog ljudi koji različito razmišljaju, ali spremni su razgovarati. Moramo razbijati mitove i ponuditi neka nova rješenja – rekao je Klarić.

Prvo tematsko izlaganje bilo je ono ministra zdravstva, prof. dr. sc. Milana Kujundžića pod nazivom “Kamo ide hrvatski zdravstveni sustav” nakon čega je reformu danskog zdravstva u svojem izlaganju predstavio Hans Erik Henriksen, glavni izvršni direktor organizacije Healthcare Denmark.

1 / 22
Večernjakova konferencija o zdravstvu, panel diskusija: Kakvo nam zdravstvo treba

Starenje hrvatskog stanovništva i porast kroničnih bolesti koje taj proces nosi glavni su pokretač rasta troškova u zdravstvenom sustavu, čiju financijsku održivost ugrožava rastući broj usluga kojima se cijena umjetno smanjuje. Stoga je uvođenje modela usmjerenog na ishode liječenja nužna da bi se podigla kvaliteta i učinkovitost zdravstvenih usluga, a za to kao preduvjet valja definirati prioritete, sukus je izlaganja dr. Tereze Šarić, direktorice Promeritus savjetovanja, pod nazivom “Analiza aktivnosti i troškova u zdravstvu: možemo li bolje?”.

Dr. Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu zahvalio je ministru financija Zdravku Mariću, također sudioniku konferencije, što je Ministarstvo financija dalo zdravstvu ono što im pripada pa su 2017. godine prvi put ukupne obveze zdravstva pale s 8,1 na 7,7 milijardi kuna. Jurković je ponovno istaknuo porez na rizično ponašanje i delimitiranje participacije kao moguće modele dodatnog prihoda HZZO-a, a ministar Marić kazao je da su otvoreni za sva razmatranja, no i da je opći smjer ove Vlade smanjenje poreza.

1 / 15
Večernjakova konferencija o zdravstvu, panel diskusija Privatna inicijativa u zdravstvu

Nejednaka onkološka skrb

Govorilo se o nedostatnoj prevenciji koja u konačnici rezultira puno skupljim posljedicama, tj. komplikacijama kroničnih nezaraznih bolesti. Primjerice, kod 80 posto oboljelih od dijabetesa razvile su se neke komplikacije zbog te bolesti pa se 2009. trošilo 2,5 milijardi kuna za liječenje šećerne bolesti, od čega najveći udio (85,72%) za liječenje komplikacija koje su posljedica loše regulacije glikemije. Trend se nije promijenio unatoč planovima pa su deset godina poslije ti troškovi udvostručeni.

Među brojčanim pokazateljima zabilježen je neočekivan porast liječenja onkoloških bolesnika u općim bolnicama: 2010. godine 21% ih se liječilo u općim bolnicama, a 2016. godine 25%. Kako to liječenje zahtijeva multidisciplinarni pristup, pokazatelji jasno govore o neujednačenosti onkološke skrbi u Hrvatskoj, istaknula je T. Šarić. U drugoj panel-diskusiji pod nazivom “Privatna inicijativa u zdravstvu” čulo se da, želimo li imati kvalitetno i učinkovito zdravstvo, trebamo prestati stalno ga dijeliti na privatno i državno, a izrečena je i potreba za uređenjem tržišta dopunskog zdravstvenog osiguranja. 

[video: 24452 / ] Ministar Kujundžić - Hrvatska kakvu trebamo 'Hrvatska kakvu trebamo' Kujundžić: Liste čekanja problem su hrvatske, ali i svjetske medicine Bolnički sustav ‘Ravnatelja koji mjesec završi u plusu treba uhititi jer znači da nije radio’ Reforma zdravstva Uvođenje privatnih zdravstvenih osiguranja dovest će do efikasnijeg a jeftinijeg zdravstva

O djeci će se u primarnoj zaštiti i dalje brinuti pedijatri

Ustrajati na solidarnom javnom zdravstvu dostupnom svima, povećati pristup visokokvalitetnih zdravstvenih usluga kroz mrežu i centre izvrsnosti te usmjeravati resurse prema učinkovitosti, odnosno upravljati sustavom na temelju dokaza, ključna su načela i kriteriji koje je istaknuo ministar zdravstva prof.dr.sc. Milan Kujundžić.

– Hrvatsko zdravstvo po kvaliteti je na vrlo zavidnoj razini i u brojnim segmentima možemo se uspoređivati s najboljima u svijetu, što ne znači da ne trebamo redefinirati mrežu i težiti boljim centrima izvrsnosti. Na tom smo tragu već krenuli s funkcionalnim povezivanjem bolnica, o čemu je i Europska komisija dala vrlo pozitivnu ocjenu. Planiranje i upravljanje treba biti utemeljeno na dokazima, na znanosti, a ne na dnevnim modnim trendovima ili grupnim interesima – rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuvši primjer transplantacijskog programa kao svjetski prepoznatog uspjeha hrvatske medicine i zdravstva te pedijatrijsku skrb. U većini zemalja pa tako i onih bogatih o djeci se brinu liječnici obiteljske medicine, a hrvatski zdravstveni sustav ima na primarnoj razini za skrb o djeci specijaliste pedijatrije, što se, poručio je ministar zdravstva, mora sačuvati. Zbog toga je Vlada osigurala novac za 50 specijalizacija iz pedijatrije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Zadržati razinu stručnog medicinskog upravljanja ponos je i tradicija hrvatskog zdravstva kojemu je s prošlom godinom smanjen dug bez povećanja javnog duga, istaknuo je ministar zdravstva. Ukupan iznos zdravstvenog duga stoga je lani zaključen na 7,7 milijardi kuna te su povećana ulaganja u inovativne lijekove sa 700 milijuna na 1,1 milijardu kuna. Ministar Kujundžić naveo je i problem lista čekanja rekavši da je to privremeno riješeno prioritetnom listom čekanja koja garantira da ozbiljno bolesni ljudi neće čekati.

– Prostor za uštedu je javna nabava. Pokušavamo oko 30 posto lijekova i ugradbenih materijala nabaviti preko javne nabave. Nadam se da ćemo pomake napraviti i sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji će krenuti u javnu raspravu idući tjedan. I u tome trebamo uvažavati argumente; svi mislimo da imamo pravo na sve, a ne pitamo se što smo time oduzeli nekomu drugomu tko ima potrebe. Više neće biti koncesionara, zakupaca, domskih liječnika, definiraju se prava i obveze, a ovim modelom ordinacije vjerujemo da ćemo stimulirati obiteljske liječnike da ostaju u ordinacijama. Zakonom o osnovnom zdravstvenom osiguranju treba precizno napraviti katalog što svakome od nas po osnovi tog Zakona pripada, a da pritom zadržimo visoku kvalitetu, sigurnost pacijenata. Znamo da je nešto mimo toga ono što ova država u ovom trenutku ne može platiti, a ako hoćemo ostaviti svojoj djeci kvalitetno zdravstvo ono mora biti financijski stabilno – poručio je ministar zdravstva dodajući da se prva verzija kataloga usluga koje pokriva spomenuti zakon očekuje do kraja godine, a izrađuje se u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom. Kujundžić je naveo potencijal zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, važnost rane prevencije te gradnju Sveučilišne bolnice i Nacionalne dječje bolnice u zagrebačkom Blatu kao prioritete.

U Danskoj obiteljski liječnici zbrinu devet od deset pacijenata

– Bilo je inspirativno vidjeti na čemu radite u Hrvatskoj i da vas nadahnjuje Danska. Prije nekoliko godina hrvatski ministar zdravstva posjetio je Dansku pa ga pozivam da opet napravi isto – započeo je svoje tematsko izlaganje Hans Erik Henriksen, glavni izvršni direktor organizacije Healthcare Denmark koji je predstavio organizaciju i financiranje danskog zdravstvenog sustava. Dostupan i jednak pristup, visoka decentralizacija i financiranje iz općih poreza temeljne su postavke.

– Ministarstvo koordinira radom zdravstvenog sustava u kojemu svoje uloge imaju regije i općine. Imamo pet regija i 98 općina što je broj na koji smo došli nakon što smo proveli teritorijalnu reformu prije desetak godina – rekao je direktor Henriksen objašnjavajući kako su nacionalne odgovornosti Ministarstva zdravstva savjetovanje, regulacija i koordinacija. Tamošnje ministarstvo, dakle, kontrolira rad unutar zdravstvenog sustava, priprema zakone, određuje zdravstvene nacionalne politike, priprema smjernice, dok je na regijama briga za bolničku i psihijatrijsku skrb, obiteljsku medicinu, liječnike specijaliste u privatnom sustavu i dentalnu skrb za odrasle.

Općine se brinu o starijima, prevenciji, odgovorne su za rehabilitaciju izvan bolnica, liječenje ovisnosti o alkoholu i drogi te skrb o djeci. Liječenje u Danskoj uvijek počinje odlaskom obiteljskom liječniku. Ako se on složi s tim da vam je potrebna usluga specijalista, tek onda dobijete uputnicu za specijalista, osim u hitnim slučajevima. Obiteljski su liječnici “gatekeeper” (čuvari sustava op. a.) i zbrinu devet od deset slučajeva. Imamo oko 3500 obiteljskih liječnika na 5,7 milijuna stanovnika, u prosjeku stanovnik Danske ide k svojem obiteljskom liječniku sedam puta godišnje, 85 posto stanovnika svojem obiteljskom liječniku ide jednom godišnje – opisao je Hans Erik Henriksen. U postavljanju učinkovitog zdravstvenog sustava Danska je napravila teritorijalni preustroj i smanjila broj općina s 271 na njih 98.

– Već prije deset godina rekli smo da nešto moramo učiniti. Imamo fast food generaciju koja nije tjelesno aktivna, više starijeg stanovništva i različita očekivanja od zdravstvene skrbi. To sve stvara pritisak na zdravstveni sustav i shvatili smo da, ako hoćemo zadržati javno financirani zdravstveni sustav, nije rješenje izgraditi nove bolnice.

Danas imamo 32 bolnice, 1999. godine imali smo ih 98, a narasla je produktivnost bolnica i zadovoljstvo pacijenata. S istim osobljem liječimo više pacijenata, sve što se može obaviti obavi se u dnevnoj bolnici, udvostručili smo broj postupaka u dnevnim bolnicama, fokus je na kvaliteti i smrtnost je pala – opisao je direktor Henriksen navodeći trenutačne prioritete danske vlade u zdravstvenom sustavu: što ranije otkrivanje raka što donosi izravnu uštedu na liječenju, plan za bolesti demencije i povećanje kvalitete skrbi i života oboljelih, izgradnja 16 specijaliziranih ustanova. Istaknuo je trenutne poteze danske vlasti: plan za dijabetes čiji je naglasak na prevenciji, personaliziranu medicinu kao novu strategiju I digitalnu povezanost pacijenata sa sustavom.

Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.