Naslovnica Vijesti Hrvatska

Vijeće za elektroničke medije lani imalo 37 prijavljenih slučajeva mogućeg govora mržnje

Vijeće za elektroničke medije apelira na smanjenje netolerantnog i uvredljivog govora u medijskom prostoru
26. siječnja 2018. u 15:53 2 komentara 171 prikaza
tipkovnica
Foto: Dominic Lipinski/Press Association/PIXSELL

Vijeće za elektroničke medije utvrdilo je da u 2017. u 37 prijavljenih slučajeva  zbog mogućeg govora mržnje u elektroničkim publikacijama, televizijskim i radijskim programima u Hrvatskoj temeljem pravnog okvira Zakona o elektroničkim medijima nije bilo govora mržnje. No, može se zaključiti da je bilo mnogo uvredljivog i ostrašćenog govora, priopćila je Agencija za elektroničke medije.

09.03.2015., Zagreb - Hrvatska zastava vijori se na krovu Hrvatskog narodnog kazalista.  Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL Nikad 
robom U društvu politike, religije i kulture mržnje sprečavati govor mržnje je tek šarafljenje prigušivača na pištolj

Govor mržnje po definiciji Vijeća Europe „podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući tu i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla“. Ovakav govor, sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava, ne uživa zaštitu kao dio slobode govora.

Na 37 predmeta koje je Vijeće prošle godine razmatralo pristiglo je 55 pritužbi. Najviše predmeta u kojima se odlučivalo o kršenju članka 12. stavak 2. ZEM-a odnosilo se na pružatelje elektroničkih publikacija, njih 19, dok se 16 predmeta odnosilo na nakladnike televizije, a dva predmeta na nakladnike radija.  

Nakon provedenih postupaka, Vijeće za elektroničke medije u ovim predmetima nije utvrdilo kršenje članka 12. stavak 2. ZEM-a, ali je tri predmeta proslijedilo Hrvatskom novinarskom društvu na daljnju provjeru i postupanje, dok je jedan predmet proslijeđen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Usporedbe radi, u 2016. godini Vijeće je razmatralo 87 predmeta i samo u jednom predmetu utvrdilo kršenje odredbi Zakona o elektroničkim medijima.

– No, iako u medijima nije bilo govora mržnje onako kako je on definiran zakonom, činjenica je da se, posebice na internetu i na društvenim mrežama povećao uvredljiv i neprimjeren govor, osobito u komentarima čitatelja. Stoga i na ovaj način apeliramo na sve dionike medijskog života da se priklone argumentiranoj raspravi bez ad hominem uvreda – stoji u priopćenju Agencije za elektroničke medije.

Davor Bernardić Ivan Hrstić Bernardić pred sudom, jazavac u Kerempuhu Aleksandar Stanković Ljubav i mržnja Nekad je poruka bila ‘vodite ljubav, a ne rat’, a danas ‘ljubite se, ne hejtajte’ lažne vijesti Analiza Trend lažnih vijesti trebali bi suzbiti oni koji se njima obilato koriste!?
VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • Andro:

    Kakva je ovo definicija? Izdvaja neke skupine a diskriminira masu drugih. Definicija da bi bila valjana mora tretirati sve ljude i sve skupine ljudi potpuno jednako.

  • Deleted user:

    Kako se rijesiti mrznje? Treba zatvoriti cijeli Balkan i sve njihove medije.