U novoj emisiji Večernjeg TV-a novinarka Petra Balija ugostila je fra Zlatka Vlaheka, tajnika Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca i profesora liturgike na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Povod razgovoru bile su konklave koje su započele dan ranije u Vatikanu, a fra Zlatko je gledateljima približio povijest, simboliku i samu proceduru izbora novog pape.
Već na početku emisije, fra Zlatko se osvrnuo na činjenicu da papa nije izabran u prvom krugu glasanja, što je, kako kaže, bilo i očekivano. – Prvi krug nikada nije presudan. Kardinali se tada tek upoznaju, razmjenjuju mišljenja i vizije o Crkvi i mogućim kandidatima – objasnio je. Dodao je i kako je cijeli proces, od mise koju predvodi dekan Kardinalskog zbora do samog glasanja, popraćen molitvom cijele Crkve.
Na pitanje o tome zašto konklave javnosti izgledaju tako tajanstveno i mistično, fra Zlatko je odgovorio da mistike zapravo nema, nego je riječ o nepoznavanju samog procesa. – Riječ je o događajima koji se odvijaju svakih deset ili petnaest godina i zato mnogima nisu poznati. Postoji liturgijska struktura i knjige koje su svima dostupne, ali ih rijetki proučavaju, čak i među svećenicima – naglasio je.
– Ljudi često misle da se radi o nekom velikom misteriju, ali to nije točno. Konklava nije mistična – ona je samo mnogima nepoznata. Problem je što čak ni svećenici ne znaju dovoljno o tome jer se te stvari ne predaju detaljno na fakultetima. To je kao kad ne znaš kako motor radi, pa ti izgleda kao magija – objašnjava fra Vlahek. Dodaje kako je riječ o vrlo precizno propisanom postupku koji se temelji na stoljetnoj tradiciji i dubokoj simbolici. Kardinali koji biraju papu zaključavaju se unutar Sikstinske kapele i ne izlaze sve dok ne izaberu novog poglavara Crkve. Otuda i naziv konklava – cum clave, što znači "s ključem".
U emisiji se govorilo i o povijesnom razvoju samih konklava. Fra Zlatko je podsjetio na legendarne konklave iz Viterba koje su trajale čak dvije i pol godine. – Tada je narod, u frustraciji zbog neodlučnosti kardinala, zaključao njihovu prostoriju i ostavio ih bez hrane osim kruha i vode – ispričao je. Taj je događaj iz 1248. godine bio prekretnica, nakon kojeg se uveo termin „konklave“, što doslovno znači “s ključem”.
Sikstinska kapela, koja danas služi kao prostor za izbor pape, koristi se od 16. stoljeća, a fra Zlatko ističe i njezinu duboku simboliku. – Unutar kapele nalaze se freske koje prikazuju cijelu povijest spasenja, od stvaranja svijeta do Posljednjeg suda. Kardinali stavljaju ruku na Evanđelje uz tu pozadinu i svjesni su da će za svoj izbor odgovarati pred Bogom – objasnio je.
Kada kardinali izaberu papu, proces još nije završen. Tek nakon što izabrani kardinal prihvati službu, izbor se smatra dovršenim. – Dakle, izbor se odvija unutar Sikstinske kapele. Kad je odluka donesena, dekan Kardinalskog zbora pita izabranog: “Prihvaćaš li ovu službu?” Tek kad on odgovori potvrdno, sve ide dalje. Tada novog papu uvode u tzv. Dvoranu suza, malu prostoriju s lijeve strane kapele ako gledamo prema Michelangelovu Posljednjem sudu. Tamo prvi put oblači bijeli talar – liturgijsko ruho koje označava njegovu novu službu. Čekaju ga tri bijela tolara različitih veličina, jer se ne zna tko će biti izabran, pa da mu odijelo odmah odgovara – pojašnjava fra Vlahek.
Osim same procedure izbora, simbolika se nastavlja i kada novi papa bude izabran. Tada se pojavljuje na lođi bazilike svetog Petra, a okupljeno mnoštvo plješće. – Nakon što su ga kardinali izabrali putem glasovanja i glasovanja, papa se predstavlja narodu i bitan je pljesak kojim narod zapravo čestita papi. Nije to onaj uobičajeni pljesak, nego pljesak odobrenja i prihvaćanja. Dakle, u povijesti, posebno u prvom tisućljeću rimske crkve, papa je bio izabran iz reda kardinala, ali potvrđen ili odobren od rimskog naroda. Bilo je i nekih slučajeva da narod nije prihvatio Papu – objasnio je fra Vlahek.
Dotaknulo se i pitanje može li narod utjecati na izbor pape. Je li pljesak samo simboličan ili je nekada imao konkretnu težinu? – Jest. U prvom tisućljeću, kao što nam govore i liturgijski i povijesni crkveni izvori, vjernici su zaista imali ulogu u izboru biskupa. Nije bilo hijerarhijskog sustava kakav imamo danas. Narod bi izabrao svog biskupa. Jedan od najpoznatijih primjera je sveti Augustin. Iako je u svojim ''Ispovijestima'' govorio o vlastitim slabostima i grijesima, narod ga je izabrao upravo zbog njegove posvećenosti i vjernosti Bogu. I do kraja života svjedočio je svoju vjeru kao pravi pastir i promicatelj katoličkog nauka. No bilo je i slučajeva kada narod nije prihvatio izabranog biskupa, tako da imamo primjere i jedne i druge strane – zaključuje fra Vlahek.
>>> FOTO Od galeba koji je ukrao show do borbe kardinala: Ovo su najurnebesniji memeovi o konklavi
Najvažnije je da novi papa vjeruje i naviješta Krista umrlog i uskrnulog.