Gost emisije Povijesni dijalozi bio je povjesničar Josip Mihaljević, koji je govorio o povijesti komunizma, čiji je utjecaj obilježio nekoliko desetljeća hrvatske povijesti tijekom 20. stoljeća. Prije svega Mihaljević je objasnio nastanak komunističke ideologije koju su utemeljili Karl Marx i Friedrich Engels u jeku industrijske revolucije, ali i revolucionarnih previranja sredinom 19. stoljeća. To je ujedno bilo i razdoblje modernizacije, koje je u potpunosti promijenilo dotadašnji život ljudi, pogotovo radništva, koje je bilo u vrlo lošem položaju.
Mihaljević je objasnio i tadašnje Marxove i Engelsove negativne stavove o Hrvatima. Rekao je da se oni pritom nisu bavili Hrvatima kao narodom, nego je uzrok njihove negativnosti bio u odnosu na Jelačićevu akciju protiv mađarske revolucije i potporu koju su 1848. on, pa time i Hrvati kao politički entitet, dali Habsburškom austrijskom dvoru i starom režimu nasuprot novih revolucionarnih gibanja.
Rekao je Mihaljević potom da je komunizam svoj pravi uspon doživio revolucijom 1917., kojom su Lenjin i boljševici preuzeli vlast u Rusiji. Dvije godine nakon toga osnovana je i Komunistička partija Jugoslavije, u kojoj je bila jaka hrvatska socijalistička struja. Zaključio je na kraju da je po pitanju Jugoslavije u drugoj polovini 20. stoljeća potpuno ispravno i najprikladnije koristiti izraz „komunistička Jugoslavija“.
Vračajući se na objašnjavanje situacije nakon pobjede boljševičke revolucije Mihaljević je objasnio kako je Kominterna zapravo postala produžena ruka sovjetske partije i Sovjetskog Saveza. Na prvim izborima poslije Prvoga svjetskog rata komunisti su u Jugoslaviji dobili popriličan broj glasova po kojima bi postali treća snaga u parlamentu.
Mihaljević je također objasnio i Kominternin stav o razbijanju Jugoslavije koji je bio dominantan sve do 1935. Od tada se ona nije više zalagala za razbijanje Jugoslavije, preuzevši istovremeno i taktiku tzv. Narodne fronte. Mihaljević je nadalje objasnio sudjelovanje hrvatskih komunista u španjolskom građanskom ratu u dobrovoljačkim internacionalnim brigadama.
Mihaljević se potom osvrnuo i na Tita, kojega je okarakterizirao tek kao jednog od jugoslavenskih komunističkih čelnika. Bio je Staljinov čovjek od povjerenja i nikada ne bi mogao odigrati takvu ulogu da nije imao podršku Moskve. Mihaljević je zaključio da je zbog toga Tito ostao nerazjašnjen kao kontroverzan čovjek, koji je preko tuđih leđa i preko tuđih života stigao do te čelne pozicije KPJ.
Mihaljević je nadalje istaknuo da su komunisti tijekom rata bili nositelji antifašističkog otpora i partizanskog pokreta. Rekao je da su se u početku te postrojbe sastojale prvenstveno od srpskog stanovništva, što se počelo mijenjati od druge polovine 1942. godine. Mihaljević je također istaknuo da partizanski rat nije bio samo antifašistička borba, nego i komunistička revolucija, kojom se kroz borbu htjelo osvojiti vlast u Jugoslaviji.
Mihaljević je potom objasnio i značenje ZAVNOH-a te istaknuo da su komunisti odigrali vrlo pametno jer su promovirali program bratstva i jedinstva. U posljednjem dijelu emisije Mihaljević je objasnio poslijeratno komunističko preuzimanje vlasti u Jugoslaviji i srednjoj i istočnoj Europi te sukob između Tita i Staljina 1948. godine.
Pri kraju emisije Mihaljević se osvrnuo i na Hrvatsko proljeće i nezadovoljstvo dobrog dijela hrvatskih komunista situacijom u Jugoslaviji. Na samom kraju emisije Mihaljević se osvrnuo i na Udbu čiji je rad od 1966. iz savezne nadležnosti prebačen na republike.
Otvori KEKS Pay
Tito nije bio ta osoba Josip Broz iu Kumrovca za svog života nikada nije posjetio grob svojih roditelja ne samo to čak i njegova bliža rodbina su rekli da to nije taj Joža iz kumrovca.vjerovatno je radi o Rusu i ili nekom drugom Slavenu .