Eurozastupnik Davor Ivo Stier gostovao je u studiju Večernji TV gdje je govorio o smrti pape Franje kao i onome što je napravio ali i što mu neki zamjeraju. Inače, Stier i papa Franjo odrasli su u četvrti Flores u Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine. Nisu istih godina ali su pohađali čak i isti dječji vrtić, obiteljske kuće su im blizu, a Stierova mama je predavala filozofiju papi Franji na tamošnjem sveučilište gdje je on kasnije postao Kancelar.
Govoreći o tome što će Hrvati pamtiti kada je riječ o papi Franji Stier je rekao kako je to svakako njegova otvorenost, jednostavnost i skromnost kao i želja da bude s narodom. To se, kako je rekao, vidjelo i na sam Uskrs kada je iako bolestan bio s ljudima i čestitao im Uskrs. Dotakao se i činjenice kako je upravo papa Franjo bio taj koji je zaustavio proces po kojem je blaženi Alojzije Stepinac trebao biti proglašen svetim.
- On je to na neki način zaustavio ali ne radi svoje osobne volje nego radi ekumenističke želje da srpska pravoslavna crkva cijeni gestu da se čuje i njezin glas u toj kanonizaciji kao bi uspostavili dijalog između Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve, a onda i pravoslavlja u svijetu. Komisija koja je uspostavljena nije pronašla niti jedan novi element koji bi sprječavao kanonizaciju ali se očito tražio kanal dijaloga i pomirenja s pravoslavljem što se očito nije dogodilo – rekao je Stier.
Podsjetio je i kako je u dijalogu s ruskim patrijarhom Kirilom zaustavio ga i rekao da oni nisu politički lideri nego da su vjerski lideri koji promoviraju Evanđelje. Ipak, kako je rekao, ta očekivanja i planovi se nisu ostvarila. Spomenuo je i Međugorje rekavši kako je u vrijeme pape Franje tamo stavljen naglasak na pastoralni pristup i da se omogući organizirano hodočašćenje vjernika u Međugorju gdje bi se oni susretali s Bogom. Podsjetio je i na jedan dokument hrvatskih biskupa koji je postao univerzalan i Katoličkoj crkvi, a koji govori kako se katolik i kršćanin trebaju ponašati u ratu.
-To je bila njegova poruka da uvažava hrvatske biskupe i Hrvatsku uopće. Pamtit ćemo papu Franju kao papu koji je htio da Crkva ne bude nekakva birokratizirana struktura nego da izađe među ljude i pred ljude radi čega je kršio i protokole. Vjernici će vrednovati papu kao papu koji je blizak s ljudima, radio na tome da Crkvu vrati korijenima i da bude na strani ljudi, siromašnih i odbačenih od društva kojima je na taj način poručivao da je Crkva tu i za njih – istakao je Stier. Dodao je kako će sada svakako biti određenih polemika te da je favorizirao pastoral što dovodi do mogućnosti interpretacija koje su otvarale polemike.
Govoreći o tome kakav je papa Franjo bio kao papa kaže kako je i dok je bio u Argentini vozio se javnim prijevozom te da je na isti način nastavio raditi i u Vatikanu gdje je živio u gostinskoj sobi, a ne u papinskoj rezidenciji. Kazao je i kako je tijekom svojih papinskih putovanja najčešće posjećivao zemlje gdje su katolici manjina te i na taj način naglašavao njihovo postojanje. Upravo radi toga papa Franjo nije posjetio Hrvatsku ali jeste Bosnu i Hercegovinu i to Sarajevo gdje su katolici manjina.
- Papa Franjo je u svom radu uvijek imao dvije dimenzije koji se držao. Jedna je doktrina i tu je vjerojatno neke razočarao jer su mislili da će je mijenjati i nešto drugačije napraviti, a nije. Ostao je do kraja vjeran katoličkoj doktrini kakva je bila nekada koja je i danas ostala ista. Međutim, mijenjao je pastoral da Crkva pristupi svakom čovjeku da niti jedan čovjek ne bude odbačen od Boga – rekao je Stier.
Dodao je i kako je tijekom svog pontifikata govorio o položaju migranata, siromašnih, odbačenih, pripadnika LGBT zajednice kao i drugim temama radi kojih je nailazio na kritike. Zamjerilo mu se i što se cijepio protiv kovida. Radi te njegove socijalne note neki su mu lijepili etikete da je liberal, ljevičar pa čak i komunist što, kako je rekao Stier, nije točno. Neke od razloga takvim njegovim stavovima vidi u podneblju gdje je odrastao i gdje se formirao.
- Poslije konklave i izbora novog pape vidjet ćemo u kojem smjeru će dalje ići Katolička crkva. Mislim kako ti procesi nisu ovisili samo o volji i pogledu pape Franje nego da je to razmišljanje Crkve koja prepoznaje znakove vremena na jedan poseban način. Mislim kako se ti procesi neće moći zaustaviti. Danas imamo činjenicu da broj vjernika u Europi pada. Vjernika je manje i u Sjevernoj i Južnoj Americi dok u isto vrijeme snažno raste u Africi. U Aziji imamo jednu vitalnu Crkvu koja je mala ali koja raste – zaključio je Stier.
>>> FOTO Tuga i tiha molitva diljem svijeta: Pogledajte kako se vjernici opraštaju od voljenog pape
Papa apelira na milosrđr.Nelogično jr da je crkva bogata a narod siromašan.U jednoj katoličkoj zamlji je neprihvatljivo da ima toliko socijalnih problema.Izgleda da ćemo morati odvajati koliko trebamo a ne koliko možemo.Raste broj bogatih ali i siromašnih .I onda ispada sirotinja pomaže sirotinju.