Sjedinjene Američke Države odlučile su prekinuti dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, što bi moglo ozbiljno ugroziti sposobnost ukrajinske vojske u ciljanju ruskih snaga, izvještava britanski Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate s ovom odlukom. Iako je Financial Times izvijestio o zamrzavanju kanala obavještajnih podataka između Washingtona i Kijeva, dužnosnik u Ukrajini izjavio je za Bloomberg News da Ukrajina i dalje prima neke obavještajne podatke od Sjedinjenih Američkih Država.
Tijekom administracije predsjednika Donalda Trumpa, SAD su i dalje dijelile obavještajne podatke o Rusiji i Ukrajini sa svojim ključnim saveznicima, uključujući Britaniju, a odlukom o selektivnoj obustavi, dijelit će se podaci koji mogu biti korišteni za napade na ruske snage u ukrajinskim teritorijima pod okupacijom. Ovaj potez dolazi u trenutku kada Ukrajina već ima problema s nedostatkom streljiva i ključne vojne opreme, čime se otežava njezina borba protiv Rusije. Već u prvim mjesecima rata, obavještajni podaci koje su Sjedinjene Američke Države pružale Ukrajini omogućili su stvaranje precizne slike o ruskim snagama, uključujući njihove formacije, kretanja, logističke točke i zapovjedna središta. Prema izvještajima The New York Timesa, upravo zahvaljujući ovoj pomoći, Ukrajina je uspješno locirala i likvidirala nekoliko visokih ruskih generala na bojištima.
Obavještajne informacije, osobito one koje se odnose na kretanja ruskih jedinica, bile su ključne za raspoređivanje ukrajinskih snaga na strateške točke prije ruskih napada. The Washington Post izvijestio je u svibnju 2022. da je američka obavještajna zajednica kontinuirano dostavljala podatke o ruskim zapovjednim centrima, komunikacijskim čvorištima i skladištima streljiva, čime su ukrajinske snage sticale značajnu prednost u svakodnevnim borbenim operacijama. Ove informacije, zajedno s real-time satelitskim snimkama i presretnutim komunikacijama, omogućile su ukrajinskoj vojsci donošenje trenutnih odluka, prilagođavanje manevra i precizno ciljanje ruskih vojnih objekata.
Jedan od najistaknutijih uspjeha koji je zahvaljujući američkoj obavještajnoj pomoći bio moguć je i precizan napad na ruske zalihe streljiva u okupiranim dijelovima Donbasa, koji su izvedeni korištenjem raketa HIMARS u ljeto 2022. Gubitak tih obavještajnih podataka znači da će Ukrajina sada imati značajne poteškoće u predviđanju i pravovremenom reagiranju na ruske ofenzivne operacije, a prilagodba vlastite obrane bit će otežana. Bez stalnog pristupa američkim obavještajnim podacima, Ukrajina će biti prisiljena osloniti se na vlastite kapacitete, koji su znatno slabiji od ruskih. Ovo bi moglo otvoriti prostor za ruske vojne snage da učinkovitije prikrivaju svoje maneuvre i logističke operacije, što bi moglo povećati intenzitet ruskih napada na svim pravcima.
Prekid obavještajne suradnje ne samo da ima taktičke posljedice na bojištu, već i značajne političke implikacije. Prema BBC-ovim analizama, obavještajna suradnja između Kijeva i Washingtona nije bila samo operativni alat, već i snažan politički signal Rusiji da je Ukrajina duboko integrirana u zapadne sigurnosne strukture, unatoč tome što nije član NATO-a. Gubitak te komponente šalje Rusiji sasvim drugačiju poruku – o nesigurnosti, nepovjerenju i eroziji zapadne potpore. Dok Ukrajina pokušava reagirati na gubitak ključnih obavještajnih podataka, Kremlj nije krio svoje zadovoljstvo zbog ovog razvoja događaja. Rusija će imati veću slobodu u provedbi svojih operacija, dok će Ukrajina morati tražiti alternative u vlastitim obavještajnim kapacitetima.
Ovaj korak uslijedio je nakon odluke Trumpove administracije da obustavi vojnu pomoć Ukrajini, što je izazvalo reakcije u Ukrajini, gdje su dužnosnici izrazili šok zbog ove odluke. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponudio je, u razgovoru s Donaldom Trumpom, mogućnost pregovaranja o mirnom rješenju rata, naglašavajući da Ukrajina želi postići trajni mir.
>>> VIDEO Posjet Zelenskog Bijeloj kući završio svađom: 'Kockate se s Trećim svjetskim ratom!'
Otvori KEKS Pay
Dovoljno je da ugase Starlink.