Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Uz više novca za vojsku, iz krize bismo izašli brže

Hrvatska za vojsku izdvaja 1,4 posto BDP-a i po tome je osma od 28 članica NATO-a. Više od dva posto izdvajaju SAD, Velika Britanija i – Turska
16. siječnja 2015. u 17:48 8 komentara 2495 prikaza
Ante Kotromanović
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je ponovno članice tog saveza da povećaju izdvajanja za obranu, i to na preporučenih dva posto BDP-a. Hrvatska bi tako svoj vojni proračun trebala povećati sa sadašnje 4,2 milijarde na 6,6 milijardi kuna. S obzirom na ekonomsku krizu, postavlja se pitanje koliko je to u hrvatskom slučaju ostvarivo.

Zoran Drča, pomoćnik ministra obrane za obrambenu politiku, kaže da, prema zadnjim podacima iz NATO-a, Hrvatska za obranu izdvaja 1,4 posto BDP-a i da smo po tome na osmome mjestu među 28 članica NATO saveza. Samo tri članice izdvajaju za obranu više od dva posto BDP-a, a to su SAD, Velika Britanija i Turska.

Drča kaže da se pri tome ne radi o obvezi, nego o preporuci koliko bi članice trebale izdvajati za obranu. Uz to, obrambeni zavjet koji su sklopile članice NATO-a preporučuje da se zaustavi pad izdvajanja za obranu te da u sljedećih 10 godina sve članice 20 posto svojih vojnih proračuna izdvajaju za kapitalne investicije.

– Hrvatska je ispunila preporuku o zaustavljanju pada izdvajanja za obranu jer i nakon rebalansa državnog proračuna nije došlo do značajnih promjena u obrambenom proračunu, a i projekcije do 2017. godine su na istoj razini, što znači da održavamo stabilnost. Do rasta vojnog proračuna moglo bi doći kad počne rasti BDP – objašnjava Drča. Što se tiče udjela kapitalnih investicija, u tome Hrvatska ne stoji tako dobro, u drugoj je polovici liste članica NATO-a po tom kriteriju.

Trenutačno za kapitalne investicije u obrambenom resoru izdvajamo oko 10 posto vojnog proračuna. Drča smatra da ni to nije loše, iako priznaje da bi moglo biti i bolje.

Rusija i Kina

Predsjednik HDZ-ova Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove, umirovljeni general Damir Krstičević, kaže da je svjetska ekonomska kriza značajno utjecala na smanjivanje obrambenih proračuna gotovo svih država članica NATO-a, a da u isto vrijeme rastu izdvajanja za obranu država poput Rusije i Kine.

– Mi smo također svjesni da je ulaganje u zajedničke obrambene sposobnosti preduvjet sigurnosti i stabilnosti, ne samo u Hrvatskoj, već i na globalnoj razini. Bez toga nema ni gospodarskog oporavka, ni željenog gospodarskog rasta – kaže Krstičević. Dodaje da će se zalagati za održivo povećanje ulaganja u obrambene sposobnosti zemlje i daljnji razvoj Oružanih snaga, ali vodeći računa o gospodarskom potencijalu zemlje i ukupnim svjetskim gospodarskim kretanjima, stavljajući pri tome prioritet na ukupno uravnoteženje obrambenog proračuna, na otvaranje potencijala za modernizaciju i opremanje Oružanih snaga.

Vojni analitičar Igor Tabak smatra da realno Hrvatska izdvaja za obranu manje od 1,4 posto BDP-a, jer u hrvatskom obrambenom proračunu ima i više nevojnih rashoda poput onih za gašenje požara, obalnu stražu, obranu od poplava.

– Hrvatska ima relativno svježe ustrojenu vojsku koja je organizacijski ustrojena za vođenje rata, ali ne i za dugoročnu održivost. Stoga je problem našeg obrambenog sektora dugoročna održivost – upozorava Tabak. Hrvatska vojna tehnika gotovo uopće nije obnavljana u zadnjih 25 godina i velikoj većini te tehnike bliži se rok za otpis.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra pak da preporuke NATO-a nisu ciljevi koji se ne mogu dosegnuti. Prema njegovu mišljenju, ulaganja u vojni sektor mogu biti u funkciji ekonomskog oporavka domaćeg gospodarstva.

– Pri tome, naravno, ne mislim na proizvodnju zrakoplova koju nemamo, nego primjerice na proizvodnju dijelova za njih, opremu... Ulaganja u vojnu tehnologiju imaju veće ekonomske učinke nego ona u cestovnu infrastrukturu u koju je dosad Hrvatska ulagala – objašnjava Novotny.

Dodaje da je zagovornik jačanja ulaganja u obrambeni sektor jer u vojnoj industriji Hrvatska već ima etablirane tvrtke.

Novotny smatra da se ne radi o velikom novcu u odnosu na ukupne rashode državnog proračuna.

Putin Raste mu vrijednost Zlatna groznica u Kremlju: Rusija ima više od 1200 tona Jens Stoltenberg Preporuka NATO-a Hrvati, uplatite još 2,4 milijarde kuna za obranu

Smanjiti socijalna davanja

– Previše trošimo na socijalne i kvazisocijalne transfere, a to nije imalo nikakvog učinka na ekonomski rast. Stoga je bolje smanjiti te socijalne transfere i povećati ulaganja u obranu koja će imati te učinke – kaže Novotny.

Na tragu toga što Novotny kaže su i ugovori koje je MORH nedavno potpisao sa 22 hrvatska proizvođača namjenske proizvodnje, ukupno vrijedna 50 milijuna kuna. Hrvatske tvrtke tako će Oružanim snagama RH isporučiti odjeću, obuću i jurišne puške.

Litva izdvaja manje od 1% BDP-a, iako je blizu Rusije

Zahtjev glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga da zemlje članice povećaju svoje izdatke za obranu na dva posto nacionalnog BDP-a nije pogodio samo Hrvatsku nego gotovo sve članice tog vojnog saveza. U iznosima koji su izdvajani prošlih godina jasno je vidljiva relativna nonšalantnost pojedinih zemalja prema savezu koji je desetljećima bio stup sigurnosti zapadne Europe i, tijekom hladnog rata, jedina brana sovjetskom prodoru na zapad, no vidljiva je i posljedica financijske krize koja pojedine zemlje članice trese već godinama. Tako Island za obranu, iako je član NATO-a, izdvaja samo 0,1 posto BDP-a, odnosno 20 puta manje nego što bi, prema preporukama, trebao. Tu je i Španjolska sa 0,9 posto, ili Mađarska s istim udjelom BDP-a. Pomalo je neshvatljivo malo izdvajanje baltičkih država u obranu i vojne sustave. Iako je na samoj granici s Rusijom i premda je mnogi vide kao sljedeći mogući cilj Moskve, Litva je izdvajala samo 0,8 posto BDP-a, a Letonija tek nešto više, jedan posto. (Bernard Karakaš)

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • Avatar IstinaHurts
    IstinaHurts:

    pro hdz mediji su nas uvjeravali da sa NATO će svi ulagati u hrvatsku i da ćemo biti bogati.

  • hrxxx111:

    ekonomija nam je u banani, nemamo proizvodnju, poljoprivreda propada, ribarstvo je na koljenima, ljudi gladni, delozacije, mladi bjeze... al ajmo dat jos koju milijardu za vojsku. A sto bi ta vojska trebala braniti ? penzionere i hdz ?

  • fefellerunt:

    Očito parazitima u MORH-u nisu dovoljne plaćice u prosjeku od oko 10 000 kn (kao i ostalima na državnom koritu ) pa ajmo im još malo dati ,a oteti od sirotinje, Za primjer među tom sirotinjom su mnogi radnici sa ... prikaži još!a 40 godina staža iz PROIZVODNJE, umirovljeni vojnici - uglavnom branitleji, koji su omogućili da današnji paraziti u MORH-u vozikaju skuipocjene automobile i dobro se prežderavaju . samo za dopržavanje onoga što svojom neodgovornošću i neznanjem unište paraziti potroši se više nego što se izdvoji za javne kuhinje . Ovaj ekonomist je inače poznat po svojim bezveznim izjavama, ali od ekonomista i ne možemo očekivati nešto mudro , osim da otima od onih koji stvaraju .