Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je nakon burnog i traumatičnog europskog ljeta svoj prvi govor o stanju Europske unije u drugom mandatu, u kojem je pokušala dokazati ne samo da kontrolira situaciju u kojoj se Unija zatekla, nego i da ima inicijativu na ključnim područjima o kojima ovisi budućnost europskog projekta: području obrane i sigurnosti, gospodarske konkurentnosti i očuvanja demokracije, vladavine prava i europskog socijalnog modela. Dok se Europa suočava s neprijateljstvom i otvorenim napadima ne samo Putinove Rusije, koja ne želi okončati agresiju na Ukrajinu, nego i Trumpove Amerike, koja je Europi nametnula carine i nepovoljan trgovinski dogovor, čelnica Europske unije istaknula je da se Europa, koja je mirovni projekt, u ovom trenutku nalazi usred nemilosrdnog svijeta u kojem se mora boriti za svoju slobodu, za svoje vrijednosti i pravo da odlučuje o svojoj sudbini. „U ovom se trenutku rađa novi poredak, koji se temelji na moći“, istaknula je Von der Leyen na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu, dodavši da i u takvom svijetu Europa mora osigurati svoju neovisnost i sigurnost.
Europa, kako je kazala, mora biti u stanju osigurati vlastitu obranu, dok su istog jutra ruski dronovi na dosad najgrublji i najagresivniji način narušili zračni prostor članice EU i NATO-a Poljske, testirajući tako obrambenu sposobnost Unije i vjerodostojnost NATO saveza. „Branit ćemo svaki kvadratni centimetar europskog teritorija“, poručila je najviša dužnosnica Unije, najavljujući jačanje europskih obrambenih kapaciteta i izgradnju štita od dronova koji će baltičke države zaštiti od Rusije. Ursula von der Leyen najavila je i nastavak vojne, financijske i diplomatske potpore Ukrajini koja se brani od ruske agresije, kao i potpore njezinom putu prema EU, što je bila jedna od glavnih misija Europske komisije u prošlom mandatu. „Rat mora završiti pravednim i trajnim mirom“, ponovno je upozorila, naglasivši pritom da Putinova Rusija nije spremna za mir, zbog čega je potrebno ojačati sankcije protiv Rusije i povećati potporu Ukrajini, što će na koncu platiti Rusija. Naime, pomoć Ukrajini financirat će se od prihoda zamrznute ruske imovine, iako zbog pravnih razloga neće biti dirano u glavnicu ruskih sredstava.
Velik dio svog govora posvetila je situaciji u Gazi, najavivši niz mjera protiv Izraela, što nedvojbeno predstavlja svojevrstan zaokret dosadašnje politike Europske unije i Europske komisije prema izraelskom ratu u Gazi, a pogotovo politike same predsjednice Komisije, koja se dugo suočavala s kritikama zbog neograničene i nekritične potpore Izraelu. Von der Leyen sada upozorava da „umjetno stvorena glad ne smije postati oružje u ratu“ i da se ono što se sada događa u Gazi „zbog djece i čovječanstva“ mora zaustaviti. Priznala je „bolan“ neuspjeh Europske unije u dosadašnjim humanitarnim nastojanjima. Prvi je put otvoreno progovorila i o ekstremističkim izraelskim ministrima koji svojim izjavama potiču nasilje, potkopavajući time mogućnost realizacije dvodržavnog rješenja koje, kako je kazala, ostaje ključ mira na Bliskom istoku. „Europska unija to ne smije dopustiti i mora učiniti više“, poručila je naglasivši pritom i da Unija mora preuzeti vodeću ulogu u bliskoistočnom mirovnom procesu. Nije objasnila kako Unija i Komisija to namjeravaju napraviti, s obzirom na to da se to u sadašnjoj situaciji čini posve utopijskim, budući da EU već dulje vrijeme zbog unutarnjih podjela već dugo ne govori jednim glasom i zbog toga nema gotovo nikakav utjecaj na bliskoistočni mirovni proces, premda je Europska unija i u ovom trenutku vodeći financijski i humanitarni donator.
Iako su zbog protivljenja pojedinih članica dosad propali svi pokušaji sankcioniranja Izraela na razini EU, Europska komisija odlučila je djelovati samostalno, u okviru svojih ovlasti. Šefica Komisije najavila paket mjera Europske komisije protiv Izraela, najavivši obustavu svih plaćanja u tim područjima, iako to, kako je kazala, neće utjecati na suradnju s izraelskim civilnim društvom. Komisija će Vijeću predložiti i sankcije protiv ekstremističkih ministara u izraelskoj vladi i nasilnih doseljenika, kao i djelomičnu suspenziju Sporazuma o pridruživanju u dijelu koji se odnosi na trgovinu, iako je svjesna da će biti teško osigurati većinu za te prijedloge. Pripadnici lijevih skupina u Europskom parlamentu, odjeveni simbolično u crveno, iskazujući time potporu Palestincima, njezine su najave i namjere ispratili burnim pljeskom. Najavila je i osnivanje skupine donatora za obnovu Palestine, što se odnosi i na obnovu Gaze. Šefica Komisije pritom nije propustila još jednom pozvati na oslobađanje svih talaca koje je teroristički Hamas oteo tijekom napada na Izrael 7. listopada 2023., ali i na neograničen humanitarni pristup Gazi i trenutačni prekid vatre u palestinskoj enklavi. „Naš cilj je uvijek bio isti: prava sigurnost za Izrael i sigurna sadašnjost i budućnost za sve Palestince u okviru dvodržavnog rješenja“, poručila je.
U nastavku je najavila jačanje europske konkurentnosti, što je područje zbog kojeg je dosad bila najviše kritizirana, braneći pritom i trgovinski dogovor s Trumpovom Amerikom, koji je opisala kao najbolji mogući sporazum u sadašnjim okolnostima. SAD je za Europu najveći trgovinski partner i Europa sebi nije mogla dopustiti trgovinski rat sa SAD-om. „Zamislite taj kaos koji bi nastao da nemamo sporazum“, naglasila je, a o trgovinskom sporazumu s Trumpovom Amerikom Europski parlament raspravljat će i u zasebnoj raspravi u poslijepodnevnom nastavku plenarne sjednice. U završnom dijelu govora usredotočila se na stanje u Uniji, očuvanje europskih sloboda, socijalnih prava, demokracije, ali i neovisnih medija, naglasivši da su slobodni i neovisni mediji okosnica demokracije. Zato je najavila plan za jačanje otpornosti medija, koji bi trebao podržati neovisno novinarstvo i medijsku pismenost, ali i mogućnost ograničavanja dostupnosti društvenih mreža za maloljetne osobe.
Otvori KEKS Pay
Jedva čekam da čujem kako će naš premijer AP tu promjenu stava objasniti hrvatskim građanima...