Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 133
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Na čekanju

Ulaganja vrijedna stotine milijuna eura blokira loš zakon

Nafta
Autor
Marko Biočina
08.11.2012.
u 14:33

Sadašnja bizarna regulativna rješenja sprečavaju bilo kakve investicije u istraživanje domaćih zaliha ugljikovodika

Sadašnja bizarna regulativna rješenja sprečavaju bilo kakve investicije u istraživanje domaćih zaliha ugljikovodika. Za Hrvatsku je ponovni rast istražnih aktivnosti u naftno-plinskom sektoru vrlo bitan. Ali istraživanja nije bilo desetljećima usprkos nekim iznimno obećavajućim područjima.

Iako su investicije u Hrvatskoj u prvoj polovici ove godine pale na razinu iz poslijeratne 1996., potencijalna ulaganja vrijedna više stotina milijuna eura već su mjesecima blokirana u iščekivanju jednog novog zakonskog propisa. Riječ je o dugo najavljivanom Zakonu o ugljikovodicima koji je Vlada obećala još prije deset mjeseci, a bez kojeg ne mogu biti raspisani koncesijski natječaji za istraživanje i eksploataciju hrvatskih nalazišta nafte i plina. Taj zakon trebao je nakon više godina ispraviti bizarna regulativna rješenja, koja su sprečavala bilo kakve investicije u istraživanje domaćih zaliha ugljikovodika.

Odvojeni procesi

Naime, prema važećem Zakonu o rudarstvu, koncesije za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika dodjeljuju se u potpuno odvojenim procesima. Pojednostavljeno, to znači da se od investitora očekuje da uloži u istraživanje na nekom području, a ako nešto pronađe, mora se opet prijaviti na novi natječaj kako bi stekao pravo eksploatacije toga što je pronašao.

Dakako, nema nikakvih garancija da će to pravo i dobiti, a u takvom okruženju pravne nesigurnosti izvjesno je da će se rijetko koja kompanija odlučiti na milijunske investicije koje ulaganja u istraživanje nafte podrazumijevaju. Ta zakonska nelogičnost trebala je biti riješena posebnim novim zakonom koji bi uređivao eksploataciju ugljikovodika, a prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić najavio ga je još u siječnju. Ipak, do dandanas ništa se nije dogodilo pa je neizvjesno hoće li natječaji za koncesije biti raspisani do kraja godine – kako su predstavnici Vlade obećavali u kontaktima s brojnim stranim investitorima.

A interes ulagača nije sporan. Dvije ruske državne naftne kompanije – Zarubežnjeft i Gazpromnjeft – već su nedvojbeno najavile da će se javiti na natječaje. Načelno je zainteresiran i privatni Lukoil, a može se pretpostaviti da će se javiti i zapadne kompanije. Talijanski ENI već dugo crpi plin u sjevernom Jadranu, a britansko-nizozemski Shell odnedavno istražuje rezerve u BiH. Dakako, tu je i Ina kojoj su sredinom 2011. godine oduzete koncesije na 14 istražnih blokova u kontinentalnom dijelu države.

Za Hrvatsku je ponovni rast istražnih aktivnosti u naftno-plinskom sektoru bitan ne samo investicijski već i zbog mnogih drugih razloga. Prvenstveno, razvoj novih nalazišta nužan je kako bi se spriječio prirodni pad postojeće proizvodnje te konzekventni rast uvoza energenata te vanjskotrgovinskog deficita. Također, takva ulaganja ključ su rentabilnog upravljanja domaćom energetskom infrastrukturom, s posebnim naglaskom na Inine rafinerije. Na kraju, evidentno je da je riječ o resursu koji je neiskorišten. Naime, ozbiljnijih istraživanja u Hrvatskoj nije bilo već desetljećima usprkos nekim iznimno obećavajućim područjima. Kako objašnjava akademik Mirko Zelić, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera, zbog razvoja tehnologije i povećanja cijena nafte došlo je vrijeme da se krene u ulaganja.

Vrlo isplativo

– Moramo agresivno napasti područja koja su dosad bila nedovoljno istražena. Pritom prije svega mislim na srednji i južni Jadran, ali i na područje Dinarida. Geološke strukture su u tim predjelima su obećavajuće, a uz današnje cijene nafte i plina, njihova eksploatacija je ekonomski isplativa. Krajnje je vrijeme da precizno utvrdimo čime raspolažemo. To je bitno iz ekonomskih razloga, ali i kao puno širi razvojni poticaj za domaću ekonomiju. Primjerice, krenemo li u razvoj nekonvencionalnih rezervi plina – kojih također ima dosta – posredno ćemo osigurati i transfer specifičnih tehnologija koje se koriste za njihovu eksploataciju. No, ničega od navedenog neće biti dok pravna regulativa ne bude poticajna za investicije – kaže Zelić.

Komentara 9

FE
Felicijen
14:57 08.11.2012.

Zna li netko u ovoj zemlji što radi ?!

JO
JORGOVAN
15:51 08.11.2012.

katastrofa. Zakon o rudarstvu u kojem su bile obuhvaćene sve vrste eksploatacije mineralnih resursa je katastrofalan. Izravni krivac za propast cijele hrpe firmi i za 20.000 ljudi bez posla. I sad kad treba napraviti novi, ide se ne u dva, nego u tri smjera, i teško da će se bilo šta riješiti samo zakonom, jer zakon nažalost najviše piše DORH i ministarstvo financija, valjda kako bi čim više love izmuzli iz potencijalnih investitora i imali razloga za kazneno progonit ljude koji idu u kamenolomima i šljunčarama radit bez koncesije čisto da prežive, jer nemogu riješiti papire po 3-4 godine. A sad jedan prijedlog zakona o rudarstvu pišu ljudi iz interesnih skupina (privrede, INE, RGN Fakultete, Promins-a), a druga dva predstavnici ministarstva, gdje žele izdvojiti naftu i plin (ugljikovodike) iz zakona o rudarstvu. A zakon je vezan isključivo na zakon o koncesijama...uglavnom, zlo i naopako

Avatar MK
MK
14:49 08.11.2012.

...za mene rat nije trajao do 1995, nego do onda do kad je Hrvatska bila okupirana!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije