Sol za posipanje u mnogim je sredinama zabranjena za privatnu uporabu jer ozbiljno oštećuje biljke, tlo i okoliš, a njezina primjena može dovesti do vrlo visokih novčanih kazni. Umjesto nje preporučuju se ekološka, bezsolna sredstva poput sipine ili posebnih vrsta pijeska koji smanjuju klizavost bez štetnih posljedica za prirodu. U nekim velikim gradovima, primjerice u Berlinu, za teže prekršaje koji uzrokuju značajnu štetu okolišu mogu se izreći kazne i do oko 10.000 eura, ovisno o lokalnim propisima. Vlasnicima nekretnina savjetuje se da izbjegavaju korištenje soli za odleđivanje. Iako je riječ o često korištenom sredstvu za uklanjanje snijega i leda, sol uzrokuje velika oštećenja živica, drveća i cvjetnih gredica te dugoročno narušava kvalitetu tla i okoliša. Unatoč zabrani privatne uporabe u brojnim općinama, sol je i dalje dostupna u prodaji, a ponekad je koriste i komunalne službe, zbog čega se sve češće postavlja pitanje posljedica i mogućih alternativa, piše Fenix.
Sol se s otopljenim snijegom ispire u tlo, gdje je biljke upijaju putem korijena. To može dovesti do smeđenja i uvijanja vrhova grana, odumiranja rubova listova te usporenog i oslabljenog rasta. U najtežim slučajevima biljke potpuno propadaju. Ovakva oštećenja nalikuju posljedicama suše jer sol ometa normalan unos vode i djeluje poput prekomjerne gnojidbe. Posebno su ugrožene živice, grmlje i stabla uz prometnice, gdje se sol koristi u velikim količinama, pa stručnjaci preporučuju obilno zalijevanje tla čim se ono odledi kako bi se sol isprala iz zone korijena. U mnogim saveznim pokrajinama i općinama uporaba soli u privatne svrhe već je zabranjena, a prekršitelji riskiraju visoke novčane kazne koje mogu doseći i više desetaka tisuća eura. Savez njemačkih rasadnika (BdB) ističe da bi se sol smjela koristiti isključivo ondje gdje bez nje postoji ozbiljna opasnost za sigurnost prometa. Na štetne učinke upozorava i Ministarstvo okoliša, navodeći negativan utjecaj na stabla, vodotoke, vozila i građevine.
Kao zamjena za sol preporučuju se posipni materijali bez soli s oznakom "Plavi anđeo". Oni ne tope led, nego povećavaju hrapavost podloge i time smanjuju rizik od klizanja. Najčešće se koriste drobljeni kamen, odnosno sipina, i posebni pijesci, koji nakon otapanja snijega ostaju na površini i mogu se lako ukloniti. Drvena strugotina se ne smatra dobrom alternativom jer upija vlagu i pri ponovnom zahlađenju se smrzava, čime se opasnost od klizanja dodatno povećava. Nisu sve biljke jednako osjetljive na sol, pa se za sadnju uz ceste preporučuje odabir otpornijih vrsta. Posebno osjetljive su četinjače, poput tuje i drugih konifera, dok su neke listopadne vrste i grmovi znatno otporniji. Kako bi se spriječila šteta od soli, ali i zimsko isušivanje, biljke je potrebno zalijevati i tijekom zime u razdobljima bez mraza.
Zimzelene biljke u posudama, poput bambusa, šimšira, lovorvišnje ili rododendrona, neprestano gube vodu kroz lišće, a u sunčanim i vjetrovitim danima njihova je potreba za vlagom veća nego što je mogu nadoknaditi oborine. Iako sol kratkoročno olakšava borbu protiv poledice, dugoročne posljedice za okoliš, tlo i biljni svijet znatno su veće od koristi. Zbog zakonskih zabrana, visokih kazni i dostupnih ekoloških alternativa, vlasnicima nekretnina preporučuje se da u interesu vlastitog vrta i šireg okoliša u potpunosti odustanu od njezine uporabe.
Otvori KEKS Pay
