Naslovnica Vijesti Svijet

Britanska premijerka May aktivirala Brexit: Ovo je jedinstvena prilika za Ujedinjeno Kraljevstvo!

Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo bi istupiti iz Europske unije 29. ožujka 2019., točno dvije godine nakon slanja pisma o aktivaciji članka 50
29. ožujka 2017. u 14:30 11 komentara 3887 prikaza
Theresa May
Foto: PA/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/6

Britanska premijerka Theresa May aktivirala je danas članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i time službeno pokrenula dvogodišnju proceduru razdruživanja. Njezino pismo predano je predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, kojim ga se službeno obavještava da je Ujedinjeno Kraljevstvo nakon više od 40 godina odlučilo napustiti Europsku uniju.

14.30 sati – Nemamo razloga pretvarati se da je danas sretan dan, bilo u Bruxellesu, bilo u Londonu, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk nakon što je od britanskog veleposlanika primio službeni zahtjev za izlazak Velike Britanije iz EU-a. "Tu je pismo premijerke Therese May na šest stranica. Ne postoji razlog da bi se pretvarali da je danas sretan dan, u Bruxellesu ili u Londonu", započeo je Tusk svoj obraćanje u prepunoj dvorani za novinare u zgradi Europskog vijeća.

[video: 19872 / ]

13.40 sati – May je kazala kako izlazak iz Europske unije predstavlja jedinstvenu priliku za UK. Kaže kako je to šansa da izgrade bolju budućnost. Dodala je kako želi novo, posebno i duboko partnerstvo s Europskom unijom. 

– Sada više nego ikada Europska unija treba liberalne i demokratske vrijednosti, vrijednosti koje dijeli i Ujedinjeno Kraljevstvo – istaknula je. Dodaje kako izlazak iz EU znači da će se zakoni sada donositi u UK.

13.28 sati – Donald Tusk primio je pismo za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije

13.00 sati – Premijerka May stigla je u britanski parlament gdje odgovara na pitanja zastupnika

12.50 sati – Tim Barrow, britanski veleposlanik za Europsku uniju, pismo s člankom 50., koji je potpisala premijerka May, oko 13.20 sati predat će predsjedniku Europske komisije Donaldu Tusku. 

Izaći će u svibnju 2019. 

Theresa May želi "jasan i čist" raskid s EU, što podrazumijeva napuštanje zajedničkog europskog tržišta kako bi mogla kontrolirati useljavanje građana iz drugih država članica EU, što je bio jedan od glavnih razloga za Brexit. Sloboda kretanja ljudi jedno je od temeljnih načela EU. Tusk će u roku od 48 sati poslati ostalim državama članicama nacrt smjernica za pregovore s Londonom. Svoja stajališta o tome iznijet će na Malti, gdje će sudjelovati na kongresu Europske pučke stranke (EPP).

Smjernice za pregovore moraju odobriti šefovi država i vlada 27 država članica na summitu 29. travnja u Bruxellesu. Glavni pregovarač s europske strane bit će Francuz Michel Barnier, a s britanske David Davis.

Pregovori će započeti kada države članice u Vijeću u svibnju formalno odobre pregovarački mandat, gotovo godinu dana nakon referenduma 23. lipnja 2016., na kojem su Britanci s 52 posto glasova odlučili da žele napustiti EU.

Europska komisija želi da se do kraja godine postigne okvirni dogovor o razdruživanju. Najvažnija su pitanja koliko će London morati platiti da podmiri sve svoje obveze prema EU, koje se procjenjuju na 55 do 60 milijardi eura, zatim status 1,4 milijuna britanskih državljana u EU i 3,3 milijuna državljana drugih država članica koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, neriješeni pravni sporovi s EU te novi režim na granicama. May želi dogovoriti obuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini s EU, no rijetki vjeruju da je to moguće učiniti u roku od dvije godine. Komisija osim toga ne želi pregovarati o tome dok se ne postigne dogovor o razdruživanju. London i neke države članice mogli bi tražiti da se pregovori o trgovini vode paralelno s pregovorima o razdruživanju. Većina diplomata očekuje neki oblik kompromisa u tom pogledu.

Barnier želi do listopada 2018. finalizirati Ugovor o razdruživanju kako bi ostalo dovoljno vremena da ga ratificira Europski parlament i prihvati kvalificirana većina u Vijeću do ožujka 2019. Vijeće dogovor mora prihvatiti kvalificiranom većinom koju u ovom slučaju čini najmanje 72 posto članica Vijeća koje zajedno imaju najmanje 65 posto stanovništva Unije (bez države koja istupa). Ratifikacija u svih 27 država članica nije potrebna.

Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo bi istupiti iz Europske unije 29. ožujka 2019., točno dvije godine nakon slanja pisma o aktivaciji članka 50. 

No to ne mora biti tako. Britanija može izaći i prije ako se postigne dogovor, a dvogodišnji rok može se i produljiti ako se svi, jednoglasno, s time slože.

Međutim, Bruxelles želi da Britanci odu prije izbora za Europski parlament u svibnju 2019. Unatoč tome što obje strane prijete da konačni dogovor o razdruživanju možda i neće biti postignut, takav kaos ne bi nikome odgovarao.

Britanci se mogu predomisliti

Autor članka 50, britanski diplomat John Kerr, smatra čak da njegova aktivacija nije neopoziva. Ujedinjeno Kraljevstvo moglo bi tijekom dvogodišnjeg razdoblja predviđenog za pregovore odlučiti da ipak ne želi napustiti EU, smatra on, ali i priznaje da ne može zamisliti da bi se politička situacija u Londonu mogla toliko promijeniti da dođe do takvog zaokreta.

May i europski čelnici smatraju da će biti potreban i prijelazni sporazum kako bi se omogućilo više vremena za dogovor o budućem trgovinskom sporazumu i prilagodbu na nove uvjete. Očekuje se da će za konačni dogovor trebati još dvije do pet godina nakon Brexita. Taj će trgovinski sporazum morati ratificirati sve države članice EU.

Situaciju dodatno komplicira Škotska, koja želi novi referendum o neovisnosti jer se protivi izlasku iz EU. Ako to provede i glasuje za neovisnost, očekuju je pregovori o razdruživanju od Ujedinjenog Kraljevstva i vjerojatno novi pregovori o pristupanju Europskoj uniji. May se protivi da se škotski referendum održi dok se vode pregovori o razdruživanju od EU jer bi joj to oslabilo poziciju.

Nakon što iziđe iz EU, u Ujedinjenom Kraljevstvu više neće vrijediti europski ugovori. Europski zakoni više za Britaniju neće vrijediti, no nacionalni zakonski akti usvojeni radi provedbe ili prenošenja europskih zakona ostat će na snazi dok ih nacionalne vlasti ne izmijene ili ukinu.

Odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva, koje je u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) ušlo 1973., završit će nakon  više od 40 godina često mučnih odnosa između Londona i Bruxellesa. Britanci su Europsku uniju oduvijek doživljavali kao zajedničko tržište i protivili se političkoj integraciji.

Suočeno s tim velikim izazovom, 27 država članica obećalo je u subotu u Rimskoj deklaraciji, usvojenoj u povodu 60. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora, da će ostati jedinstvene i da će nastaviti zajedno graditi Europsku uniju i nakon Brexita.

"Djelovat ćemo zajedno, različitim ritmom i intenzitetom kada je potrebno, krećući se u istom smjeru, kao što smo to činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenim za one koji se žele pridružiti kasnije. Naša Unija je nepodijeljena i nepodjeljiva", poručili su.

Prije Ujedinjenog Kraljevstva, 1985. godine tadašnju Europsku zajednicu (EZ) napustio je Grenland. Nakon što je dobio svoju samoupravu, Grenland je na referendumu 23. veljače 1982. s 53 posto glasova odlučio izići iz EZ-a. No to pravno gledano nije bilo istupanje države članice jer je bio dio Danske, kao što je to i danas. Njegov izlazak reguliran je promjenama Ugovora, smanjenjem njihove teritorijalne nadležnosti, što su ratificirale sve države članice. Grenland je postao pridruženi prekomorski teritorij s posebnim odnosima s EU, posebno na području ribarstva (ima pristup zajedničkom tržištu ribarskih proizvoda u zamjenu za pristup europskih ribara grenlandskim vodama).

Osim toga, Island je 2013., nakon tri godine pregovora, prekinuo pregovore o pristupanju EU.

>> Kao što neće lagano izaći, Velika Britanija nije lagano ni ušla u EU prije 46 godina

VIP izdvaja za Vas

  • Ticic:

    oni su fakticno prevarili svoje gradjane stalnim strahom od novog doseljavanja iz Unije, a dobro se zna da nikad nisu usli u Schengen i da su oduvijek kontrolirali svoje granice. Od prvog dana ulaska u Uniju su s figom u ... prikaži još!u dzepu, uvijek su trazili poseban status. Zasto im je kriva Unija kad im Sheffield i Birmingham vec sada imaju vecinu stanovnika iz Bangladesa, Afganistana i Pakistana koje nemaju veze s EU ? Sve je to zamjena teza, njihovi novinari su svaki dan plasili ljude javljajuci se iz Calaisa gdje 10.000 migranata ceka ulaz u Britaniju i tih nekoliko postotaka je upravo i bila prevaga na referendumu. Medjutim, vec sada se kaju, ali je gotovo i proces izlaska je poceo. Sve ce to Britaniju dovesti do katastrofe, a to je da ce nakon Skotske i Sjeverna Irska traziti ujedinjenje s Irskom, vjerojatno ni Wales vise nece cekati. Problem njihovih obicnih stanovnika je neobrazovanost i neinformiranost, njima su Poljaci najveci problem, a ljudi se bore i rade tamo, imaju europsku kulturu, a tretiraju ih kao i ove iz bivsih kolonija, sve zemalja koje nemaju veze s Unijom. Ne glorificiram EU, ali uvjeren sam da ce Britanija platiti ogromnu cijenu izlaska, ne samo zbog gubitka poslova i zajednickog trzista, vec drasticnog pada funte i raspada na 4 nezavisne drzave.

  • apolon:

    U.K jest prva no nažalost ne i posljednja zemlja koja će izaći iz E.U i ta činjenica bi trebala zabrinuti domaću političku elitu koja živi u svojstvenom blaženom optimizmu! ... prikaži još! blaženom optimizmu!

  • Avatar __MAX__
    __MAX__:

    Poslje ovoga Brexita vise nece biti Ujedinjeno Kraljevstvo vec "Razjedinjeno".