Nakon što je Hrvatska u posljednjih desetak godina izgubila 61 tisuću učenika, prema podacima Školskog e-Rudnika Ministarstva obrazovanja, te spala na povijesno najniži broj rođene djece, lani samo 32 tisuće, nameće se pitanje što će u idućim godinama raditi prekobrojni učitelji, nastavnici, ali i mnogi profesori na nedeficitarnim studijima jer je nakon ljetnog upisnog roka ostalo više od 15 tisuća nepopunjenih mjesta? Pad broja rođene djece posljedica je i dugogodišnjeg iseljavanja iz Hrvatske jer smo u desetak godina ostali bez 450 tisuća građana u najvitalnijoj dobi. Osim toga, u idućim godinama Hrvatska ne može računati ni na 30-ak tisuća djece koja će pristizati u školske klupe jer i lani su se s obiteljima iselila 3133 djeteta do 14 godina, a među njima čak 2846 djece hrvatskih državljana te dobi. U 15 godina broj rođene djece na razini zemlje pao je 28% u odnosu na 2009., a u nekim slavonskim županijama i Sisačko-moslavačkoj čak 40%. S druge strane, broj zaposlenih učitelja i nastavnika je rastao. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je na početku školske godine 2024./2025. u osnovnim i srednjim školama bilo zaposleno nešto više od 50 tisuća učitelja i nastavnika u ekvivalentu pune zaposlenosti. Lani je u prosjeku bilo samo 16,8 učenika po razrednom odjelu i tek 12,8 prvašića, prema podacima ŠeR-a.
Demografska kriza trese škole: Hoće li učitelji učiti strane radnike?
Izvanredni profesor dr. sc. Tado Jurić o manjku učenika, koji će stvoriti višak zaposlenih u obrazovanju.
Komentara 11
Pa ionak rade 4 sata dnevno za 1.700 eura mjesečno, nema boljeg posla u zemlji, plus 3 mjeseca uopće nisu na poslu. Nek se prekvalifuciraju, tržište vapi za njima tako pametnima, sposobnima...
Već danas imamo višak zaposlenih u obrazovanju, a kvaliteta obrazovanja je zabrinjavajuća. Najgori je trend izjednačavanja rezultata i prilagođavanja sustava najlošijima... A trend nadoknađivanja učenika učiteljima imamo već dugo, kao i trend kvantiteta ispred kvalitete... Vidimo da to nije niti malo pomoglo demografiji, mladi i dalje odlaze iz Hrvatske, bez obzira na masovno zapošljavanje u javnim strukturama. Favoriziranje javnog sektora čini svoje, gdje oni koji troše imaju veća primanja od onih koji zarađuju... Umjesto Irskog modela odabrali smo ovaj devastirajući model rasta javnog i potrošnje, pa se sada nešto čudimo.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Za AP-ovo Wolt gospodarstvo ne treba škola.