Koliki su razmjeri aktualne institucionalne i političke krize u Bosni i Hercegovini oslikava i činjenica da je u nju uvučena Centralna banka BiH. Od središnje monetarne institucije traži se novac za isplatu 55 milijuna eura duga po arbitražnoj presudi u korist slovenske tvrtke Viaduct protiv BiH. Trenutačno se vode političke polemike o tome treba li iz dobiti Centralne banke "pokrivati" dug koji je nastao pogrešnim političkim i pravnim odlukama vlasti u Republici Srpskoj, a koji je zbog međunarodnog karaktera spora prenesen na državu BiH.
Tako je i posljednja državna institucija predviđena Daytonskim sporazumom uvučena u vječita politička prepucavanja u BiH. Od uspostave 1997. godine do danas, Centralna banka BiH smatrana je najstabilnijom državnom institucijom koja je imala ključnu ulogu u monetarnoj reformi nakon rata. Po mnogim ocjenama, to je i najuspješnija postdaytonska reforma koja je, kao i sve druge, diktirana izvan BiH. Za razliku od reformi pravosuđa, medija ili policije, koje nikada nisu do kraja uspješno provedene, u slučaju monetarne politike u BiH međunarodna zajednica pokazala se vrlo uspješnom.
Osim toga, Centralna banka BiH jedina je daytonska institucija iz koje se međunarodna zajednica u potpunosti povukla
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Nema ništa od BIH. Motaj kablove i posljednji neka ugasi svjetlo.