Što to Hrvatska donosi Europskoj uniji? Europljani će reći – prekrasnu obalu i divno, plavo Jadransko more. U turizmu postižemo sve bolje i bolje rezultate, što potvrđuju podaci o gotovo 10% više novozaposlenih u sektoru turizma u prvih 7 mjeseci, povećanje od 3 milijuna noćenja u prvih osam mjeseci i povećanje prihoda od 3,2% za prvih 6 mjeseci u odnosu na prošlu godinu. Zato bismo svoje mjesto, svoje niša tržište u EU upravo trebali tražiti u turizmu i još boljoj i raznovrsnijoj turističkoj ponudi. U EU se već radi na tome da mala i srednja poduzeća više participiraju u digitalizaciji turističke ponude i ispunjavanju odrednice usvojene u sklopu turističke platforme.
Kako je turizam, što je zapravo paradoksalno, jedan od nekoliko sektora koji dobro odoljevaju ekonomskoj krizi, važno je u njega investirati i uvesti neke novine, naprimjer napraviti odmak od masovnog turizma k turizmu koji je individualiziran, prilagođen potrebama turista da odmor dizajniraju prema svojim željama. To je posebno važno za male i srednje turističke tvrtke koje se mogu baviti individualnim gostom, čineći sve da mu udovolje.
Istraživanje Eurobarometra provedeno početkom godine o stavovima Europljana prema turizmu pokazuje da čak 53% ispitanika organizira smještaj putem Interneta, što je daleko najpopularnija metoda. Također, 40% njih smatra Internet najvažnijim izvorom informacija prilikom donošenja odluka o putovanjima. U tom bi smislu naši turistički radnici trebali biti prisutniji i u Internet ponudi, jer je upravo Internet mjesto na kojem stanovnici Europske unije planiraju, rezerviraju i plaćaju svoj godišnji odmor. Internetsku ponudu bi trebala pratiti i mogućnost on-line kupnje karata za autobusni, željeznički i trajektni promet, što nažalost, u ovom trenutku u Hrvatskoj nije slučaj.
Dakle, kako bismo stigli do što većeg broja potencijalnih gostiju iz zemalja EU moramo bolje iskoristiti prednosti Interneta, postati dio objedinjene turističke ponude Unije i hvatskom turizmu dodati notu izvornosti, individualnosti, bogate kulture i bogatstva okusa u obilju izvrsne hrane.
Da, proizvodnja hrane je svakako druga velika niša, drugo veliko tržište na kojem Hrvatska može i treba tražiti svoje mjesto. U ponudi prehrambenih proizvoda tržištu Europske unije svakako nam u prilog ide raznolikost proizvoda. Izvan granica naše zemlje zapravo smo najpoznatiji po svojim autentičnim tradicionalnim proizvodima kao što su nadaleko poznati dalmatinski pršut, baranjski kulen, istarski tartufi te različite vrste vina. Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji su zaštićeni u Hrvatskoj oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda moći će se zaštiti i na razini Europske unije u roku od 12 mjeseci nakon pristupanja Hrvatske EU.
U plasiranju domaćih proizvoda na zahtjevno tržište Unije pored standarda koje mora zadovoljiti svaki proizvod u obzir se mora uzeti i činjenica da hrvatska proizvodnja nikako ne bi bila dovoljna da podmiri sve zahtjeve tog tržišta, ali zato svojom kvalitetom, osebujnošću i zemljopisnim porijeklom može zadovoljiti nepca i onih najizbirljivijih. U tom smislu malo znači puno, kako bismo u Uniji dobili poklonike i vjerne potrošače hrvatskih proizvoda. Najbolji način da se izdvojimo u moru proizvoda je da njegujemo domaći proizvod, domaći uzgoj, prepoznatljiv okus i dizajn.
I na kraju, niša u kojoj uvijek možemo tražiti mjesto je niša znanja i inovacija. Svojim znanjem, inovacijama i postignućima naši su se znanstvenici već dokazali, ne samo u u Europskoj uniji već i u svijetu. Na nedavno održanoj europskoj izložbi inovacija i novih tehnologija u Iasiju u Rumunjskoj hrvatski su inovatori osvojili 12 vrijednih priznanja što je za jednu malu zemlju kao što je Hrvatska izuzetno priznanje. Sasvim je sigurno da svojim inovativnim proizvodima i svojim znanjem možemo unaprijediti mnoga područja života i rada. Možda je najbolji primjer NESU kartica inovacija tvrtke Presencija (NESU je skraćenica izvedena od početnih slova riječi nebo, energija, sunce, univerzum) koja negativna zračenja mobitela pretvara u pozitivna (http://www.poduzetnistvo.org/news/slavko-laus-i-jurica-mavrovic-izumili-zastitu-od-zracenja-mobitela). Ukoliko poduzetni dvojac koji stoji iza tog proizvoda bude uspješan u plasmanu kao što je bio u inovaciji, vjerujemo da će naći mjesto koje zaslužuje na zahtjevnom EU tržištu, ali i ostalim tržištima svijeta.
Za nas kao zemlju najvažnije je da u gospodarskom smislu pronađemo ono po čemu smo jedinstveni, po čemu se izdvajamo. Ako ozbiljan rad, kvaliteta i zalaganje budu stajali iza toga, onda ni rezultati neće izostati. Pred nama je tržište od 500 milijuna potrošača – ponudimo im najbolje.
Otvori KEKS Pay
gledajući turizam u malim lokalnim sredinama, bojim se da će ove velike riječi ostati samo riječi i ništa više. Dok lokalni političari vode politiku prostorno planskim mešetarenjima, nema mogućnosti nikakvih pomaka u turizmu. Tu im debelu podršku daju nesposobnjakovići i ''jebemise'' likovi u ministarstvu turizma i u uredima HTZ-a. Zakon o turističkim zajednicama trebalo bi temeljito pretresti, a službe koje se pri ministarstvu bave nekakvim koordiniranjem, upravljanjem..bla bla bla nemaju apsolutno nikakvu funkciju, osim zbrinjavanja ljenoguzih visokoobrazovanih podobnjaka.