Odluka administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da uglednom sveučilištu Harvardu ukine ovlaštenje koje dopušta davanje viza međunarodnim studentima, što znači zabranu upisa stranaca, unosi ne samo veliku neizvjesnost i strah ne samo među studente koji tamo studiraju, već i one koji su upisani i tek trebaju stići u Ameriku, među kojima ima Hrvata, nego ima i ozbiljne posljedice za SAD, njihove građane i njihovu ekonomiju kojoj strani studenti ne samo da financijski pridonose, nego su ključni čimbenik u gospodarskom razvoju te zemlje. Savezni sudac odmah je blokirao odluku, a jučer je Harvard i tužio Trumpa zbog te odluke. – Očekujem da će se ovaj slučaj, kao i prijašnji, dizati visoko u hijerarhiji američkog pravnog sustava. Bilo bi vrlo iznenađujuće da ta odluka postane važeća i da sveučilište bude prisiljeno implementirati je. S druge strane, to je još jedan primjer pritiska koje administracija vrši na sveučilište. Administracija je primjenjivala i pravne pritiske i financijske blokade za akademska istraživanja, uključujući i one zdravstvene, primjerice istraživanja protiv raka – kaže nam izvor iz Hrvatske povezan s Harvardom.
Trumpova administracija je, naime, ukinula ovlaštenje Harvardu za SEVIS, informacijski sustav koji služi za praćenje međunarodnih studenata. SEVIS-om upravlja Ured za imigraciju i carinu Ministarstva domovinske sigurnosti, a sve obrazovne institucije moraju biti ovlaštene kroz taj servis da bi mogle upisivati međunarodne studente. Izgubi li to ovlaštenje, ne mogu više izdavati obrasce za dobivanje novih studentskih vize, a oni studenti koji vizu već imaju, više ne mogu ostati u SAD-u.
Činjenica da Trump "cilja" Harvard nije slučajna. Dio je to šireg sukoba, koji uključuje optužbe za antisemitizam, poticanje nasilja i suradnju s kineskom Komunističkom partijom. Također, administracija je prethodno zamrznula više od 2,7 milijardi dolara u federalnim sredstvima za istraživanje i prijetila ukidanjem porezno oslobođenog statusa sveučilišta. Sada je na udaru oko 6700 studenata koji bi – provede li se odluka – morali pronaći ili drugo sveučilište ili bili deportirani.
– Mislim da on jednostavno identificira Harvard kao mjesto gdje se nalazi velik broj utjecajnih ljudi koji se protive njegovoj administraciji. Djelomično je taj pritisak rađen pod krinkom borbe protiv antisemitizma, ali mislim da bi svaki neovisan promatrač prosudio da je to sasvim neiskren motiv, pogotovo s obzirom na to da antisemitski komentari i geste unutar Republikanske stranke i Trumpove administracije prolaze bez ikakvih sankcija. Razlog Trumpova pritiska na Harvard jednostavno je politička bitka. S tim da se zapravo zatome sve nezavisne moćne institucije u Americi koje bi mogle ovako se protiviti njegovim politikama. Mislim da je ovo rezultat toga da američka vlada zapravo vidi Harvard, ali i općenito sektor višeg obrazovanja, kao neprijatelja u svojoj ideološkoj bici protiv onoga što bi se nazvalo woke politika – nastavlja naš izvor.
Odmah nakon ukidanja ovlaštenja, savezni sudac Jeffrey S. White izdao je privremenu zabranu koja sprečava administraciju da ukine pravni status međunarodnih studenata dok se ne riješi sudski spor. – Iako je trenutačno blokirana, pa i ako bude odbačena, ovakva odluka je u najmanju ruku velik izvor neizvjesnosti. Postoji mnogo stranih studenata koji su primljeni ove godine i koji bi sad trebali doći na Harvard. Sigurno da puno njih sada treba odlučiti jesu li spremni ići u državu koja je toliko neprijateljska možda i prema njima.
FOTO Grudanje krajem svibnja! Pogledajte koje dijelove Hrvatske je prekrio snijeg
– I tijekom prve Trumpove administracije postojale su slične odluke, a ovo je jednostavno puno intenzivnija manifestacija njegovih političkih ideja. S jedne strane, studenti koji trebaju doći su u neizvjesnosti, kao i oni koji trenutačno tamo studiraju. Naravno, dana im je opcija da se premjeste na drugo sveučilište, ali to u praksi nije lako izvedivo. I pitanje je jesu li druga sveučilišta spremna preuzeti taj rizik – nastavlja naš izvor.
Ovakva odluka američke administracije ima veliki utjecaj i na međunarodni ugled američkog visokog obrazovanja i na njegovu učinkovitost kao motora ekonomskog razvoja, ali postavlja i pitanje što bi bilo da nema stranih studenata.
– Strani studenti snažno pridonose američkoj ekonomiji, a neke procjene kažu da taj doprinos nominalno godišnje iznosi više od 40 milijardi dolara, i podupiru više stotina tisuća poslova. S druge strane, na velikim sveučilištima kao što je Harvard strani studenti mnogo pridonose znanstvenim otkrićima koja zapravo čine Ameriku najvećom i najproduktivnijoj ekonomijom na svijetu. Povijesno gledano, Amerika je uvijek otvorena visoko obrazovanoj emigraciji i obrazovanju talenata, što je u konačnici i dovelo do toga da je sada jedno od najbogatijih mjesta na svijetu. Tako da ovakve odluke vrlo jasno štete američkim građanima jer je to izravan pritisak na prosperitet u kojem uživa ta zemlja. Ali također mislim da postoji puno zemalja koje su spremne primiti i profitirati od ovakvih odluka američke administracije i činjenice da Amerika više nije tako stabilno mjesto za život, rad i studiranje – dodaje naš sugovornik.
Odlaze studenti, ali i profesori koji su svjetski eksperti u svojim poljima. Na primjer, sveučilište u Torontu već je primilo je troje istaknutih profesora s Yalea: povjesničare Timothyja Snydera i Marci Shore te filozofa Jasona Stanleya. Francuska također ima fond kojim privlači američke profesore. – Nesumnjivo, druge države profitirat će i iskoristit će, i već koriste, nesigurnosti koja postoji u Americi da unaprijede svoj akademski sektor i ekonomiju – zaključuje naš izvor.
Otvori KEKS Pay
Kako nece sve koledje okupirali antisemetik i mozak im obrisali i strah im utjerali u kosti