Postavlja se pitanje - postoji li Hrvatska narodna banka (HNB) zbog nas građana i hrvatskog gospodarstva ili radi same sebe jer su ljudi koji je vode svojim ponašanjem i postupcima potvrdili da su država u država koja nikome ne polaže nikakve račune. Pretpostavlja se da bi institucija kao što je HNB trebala biti jedno čisto i moralno tijelo kojem bi građani Hrvatske trebali vjerovati. Međutim, razgovarate li s građanima, onda shvatite da je to povjerenje potpuno izgubljeno jer imate upravu s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem koji, dok ljudi jedva preživljavaju, jede "masterchef" kuhinju, a guvernerica je u upravu HNB-a došla političkom trgovinom vladajuće stranke s HSLS-om. Imamo tu još i inkriminiranog bivšeg ministra Tomislava Ćorića koji je u HNB došao nakon potencijalnih brojnih afera za koje ga je prijavio glavni državni tajnik za gospodarstvo. Da ne govorim i o nekretninskom lešinarenju određenih guvernera unutar HNB-a koji po puno jeftinijim cijenama kupuju nekretnine od agencija za naplatu potraživanja - uvodno je danas na Mostovoj konferenciji za medije u Saboru kazao zastupnik Zvonimir Troskot na temu HNB-a.
- HNB je cijelo vrijeme šutio po pitanju eura. U cijelom tom procesu oko eura HNB uopće nije bio prisutan. Guverner se nije pojavljivao u Saboru, nije davao objašnjenja, a one argumenti koje je HNB i iznosio bili su zastarjeli, nisu bili ažurirani. Pitate li bakice na placu jesu li osjetile inflaciju, one će vam reći da su je i te kako osjetile, a HNB nije davao nikakva objašnjenja. No prije nekoliko dana objavljeno je kako je HNB kupio 1,75 metričkih tona zlata. S time su se hvalili kao i s ulaskom u Eurozonu, no moramo uzeti vremensku seriju od 20 godina, kada je Boris Vujčić bio u vodstvu HNB-a i kada smo mi cijelo svoje zlato prodali. Usporede li se zlato koje smo sad kupili i ono koje smo prodali, Vujčić je zapravo izgubio 80 milijuna dolara jer se tada zlato prodavalo za 277 dolara po unci, da bismo ga u prosincu prošle godine kupili po 1700 dolara po unci. Kada se to prebaci u kilograme i u cijenu zlata koja trenutačno vrijedi na tržištu kapitala dobije se da je Vujčić izgubio 80 milijuna dolara na jednoj tržišnoj transakciji. A zašto vam to govorim? Europska centrala banka nastala je 1998. i tada je dogovor svih velesila koje su je stvarale bio da 15% od imovine koja se prenosi u samu Europsku centralnu banku mora biti u zlatu. I kako se znalo da je od 2001. Hrvatska zauzela put prema Eurozoni, onda nije jasno zašto se uopće išlo u prodaju zlata koje je dugoročno jedan od najvećih osigurača protiv inflacije, koji je osiguravatelj likvidnosti i osiguravatelj protiv određenih rizika, pogotovo kada valute padaju. Zato postavljam pitanje - zašto ste uopće prodavali zlato znajući da idemo prema Eurozoni i EU da bismo sada kada smo ga kupili u toj vremenskoj transakcijskoj seriji od 20 godina ostvarili gubitak od 80 milijuna američkih dolara? - upućujući pitanje čelništvu HNB-a kazao je Mostov saborski zastupnik koji se potom osvrnuo i na nove financijske internetske platforme.
- Sad imamo nove platforme Revolut i Aircash koje služe čak i za isplatu plaća. No problem je što nitko ne zna tko te platforme za plaćanja nadzire. One su dobile dozvolu od HNB-a da se na njih određena sredstva mogu deponirati, da se može plaćati, što je u redu. Ali treba navesti da su se dogodili određeni hakerski napadi, posebno na Revolut, a nije jasno tko štiti interese građana jer naš novac i cijeli platni promet koji ide preko tih platformi nije zaštićen Agencijom za zaštitu depozita u Hrvatskoj. Ono što će Vujčić i cijela njegova ekipa vrlo vjerojatno dati kao odgovor jest da je litvanski fond taj koji štiti platni promet i depozite na toj platformi. Međutim, kada pogledate financijske izvještaje, onda vidite da taj litvanski fond nije dostatan kako bi zaštitio potrebe Litve, a kamoli europske zajednice. Litvanska agencija za osiguranje depozita poslala je Hrvatskoj obavijest da u ovom trenutku postoji oko 192 tisuće deponenata unutar platformi Aircash i Revolut, što je otprilike isti broj svih deponenata kojima je Agencija za zaštitu depozita isplatila u posljednjih 30 godina sva osiguranja onih banaka koja su nestala s financijskog tržišta. Znači, taj je broj već negdje jednak, a mi nemamo nikakvu zaštitu, pogotovo ne od HNB-a koja je izgubila i svoju funkciju. HNB je sad praktički postala jedna mala podružnica svih europskih centralnih banaka koja provodi isključivo usluge platnog prometa, što radi i Fina. I onda se postavlja pitanje - koja će agencija sad provoditi društveno knjigovodstvo, Fina ili HNB? Mi stvarno ne vidimo smisao postojanja HNB-a u ovom trenutku, osim za neke najmanje operativne stvari, primjerice, tiskanje kovanica. Jer supervizija banaka koje su unutar direkcije samog HNB-a kao takva više nema smisla. Kao što više nemaju smisla ni viceguverneri koji se nalaze uz samog Vujčića, od kojih neki imaju čak i tri puta veće plaće od premijera i ministara u Vladi, a njihovi operativni poslovi nikome nisu jasni. Što se tiče supervizije banaka, što je HNB prije radio, u smislu slanja revizije na teren, to više ne mora raditi jer smo sad dio Eurozone, a 93% banaka na hrvatskom financijskom tržištu su u stranom vlasništvu. Znači, kada se revidira matica u Austriji ili Italiji, gdje se nalaze centri naših banaka, Hrvatska se samo konsolidira u financijskim izvještajima - doveo je Troskot u pitanje daljnji smisao postojanja HNB-a. U svom osvrtu nije mogao zaobići ni aktualnu temu oko narodnih obveznica.
- Povezat ću sad i hrvatsku narodnu obveznicu s monetarnom politikom i HNB-om. Hrvatska narodna obveznica je jedan od najboljih pokazatelja koliko su Andrej Plenković, Boris Vujčić i ostala ekipa davali lažne argumente za ulazak u Eurozonu zato što su govorili da će kod nas ulaskom u Eurozonu kamatne stope padati. A narodna obveznica, koju je ministar Primorac predstavio prije nekoliko dana, već sad je tri i pol puta skuplja od kamatne stope kojom se Hrvatska zaduživala na međunarodnom tržištu kapitala prije samo godinu dana. Uzmemo li da će Europska centralna banka za mjesec dana dodatno povećati kamatnu stopu, što automatski povećava trošak zaduživanja države, to znači da će kamatna stopa, recimo, njemačke obveznice, biti na razini kamatne stope narodne obveznice između tri i tri i pol posto. Građani Hrvatske nemaju iskustva u tome i ne očekuje se da će građani kupovati narodnu obveznicu, pogotovo kada imate i člana Vlade, kao što je ministar Butković koji je sam rekao da neće ulagati pa automatski imate antikampanju kolege iz Vlade. A to znači da će jedini kupci hrvatske narodne obveznice biti institucionalni investitori. A kada oni dolaze i kupuju obveznicu, pri čemu vide njemačku obveznicu oko tri posto i narodnu obveznicu od tri i pol posto koju nudi naša Vlada, da bismo mi bili konkurentni s jednom Njemačkom mi ćemo morati tu kamatnu stopu dizati na nekih pet-šest posto, što je i realna cijena duga kada se hrvatska Vlada zaduži na međunarodnom tržištu kapitala. To u prijevodu znači da će cijena kapitala biti pet-šest puta skuplja od one koja je bila prije godinu dana, što je argument da su Plenković, Vujčić i svi oni koji su trebali objašnjavati ove stvari lagali prije ulaska u Eurozonu. Realna cijena kapitala hrvatskog duga je oko pet-šest posto. Zašto se sad izlazi s narodnom obveznicom? Zato što je to zadnji pokušaj da se na domaćem tržištu uspije podići određeni novac koji će se vjerojatno trošiti na korupciju ili na gubitak spora s Todorićem ili na tko zna koje sve projekte. Ako tu ne uspiju privući kapital, onda moraju ići na međunarodno tržište kapitala gdje će cijena kapitala biti minimalno pet posto. Stoga ne očekujem da će naši građani kupovati narodne obveznice jer imamo antikampanju samih Vladinih ministara koji bi to trebali potpuno podržati. Ideja kao ideja nije toliko loša jer postoje komercijalne banke koje u HNB-u deponiraju svoju štednju, a kamate na štednju su oko 0,5%. Međutim, sama kampanja i tajming kada se s takvim konceptom izlazi van nisu pogođeni. Uostalom, narodna obveznica je već poznata u Hrvatskoj jer mirovinski fondovi već ulažu naš novac u obveznice države. Sve to pokazuje koliko su premijer i guverner bili u krivu i koliko su za ulazak u Eurozonu davali lažne argumente - optuživao je Troskot premijera Andreja Plenkovića i guvernera Borisa Vujčića u nastavku kazavši da on osobno neće uložiti u državnu obveznicu uz obrazloženje kako sad nije ni tajming za to, niti je realna cijena.
- Ono što se želi postići jest dodatno skupljanje novca, a činjenica je da nam je HEP trenutačno u bankrotu, samo što o tome nitko ne govori, da se ne pozivaju agencije za ocjenu duga same državne tvrtke kao što je HEP. I da bi se pokrile takve stvari i ostale koruptivne radnje sad se izlazi na tržište kapitala gdje se naše građane želi dodatno zadužiti kako bi se na taj način prikupio novac. Mi želimo da se dodatno oslobode sredstva iz mirovinskih fondova, primjerice da postane stvarna privatna štednja i da mi kao građani možemo sami odlučivati gdje ćemo ulagati. Uostalom, zna se kako su završili obveznički fondovi i koliko smo novca izgubili. Zato ne bih uložio u narodne obveznice nego bih gledao neke druge prilike. Primjerice, industrije koje rastu ili dionice koje su primamljive - izjasnio je Troskot.
Na novinarski upit čini li mu se da se zapravo zbog svega što se događa nalazimo u pretkampanji, Troskot je uzvratio:
- Vidimo da je premijer načet i izgubljen. Određeni njegovi potezi, kao što su kontrola i prijetnje medijima kao i kontrola i prijetnje zastupnicima, pokazatelj su koliko je premijer u panici jer radi krive poteze. Je li to sad već pretkampanja? Mi političari smo stalno u kampanji. Ako svoj posao autentično živimo svaki dan nam je kampanja. Očekujemo da će odluka o tome ovisiti o turističkoj sezoni i koliko će turizam uspjeti napuniti proračun, a to će pak ovisiti o recesiju u Europi i o štedljivijim narodima hoće li dolaziti na Jadran trošiti novac. Bude li turistička sezona jako dobra ne bi nas iznenadilo da izbori budu čak i najesen. No kad god bili, mi ćemo za njih biti spremni. A svakako treba povećati izlaznost birača na izbore, čemu može doprinijeti uvođenje elektroničkog glasanja, što mi predlažemo. Ali najprije treba uskladiti popis birača s popisom stanovništva jer uzmete li lokalne izbore u Karlovačkoj županiji s tamošnjim popisom, dogodilo se da je u određenim manjim mjestima glasalo duplo više ljudi nego je pokazao popis stanovništva, što govori o neregularnim, neustavnim i nepravednim izborima. Zato bi konačno trebalo riješiti popis stanovništva kako bismo znali koliko imamo stvarnih glasača u Hrvatskoj, što je temelj za sve ostalo.
Novinare je još zanimalo kako on gleda na sve aktivniju bivšu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, čime potiče špekulacije da bi opet mogla u utrku za Pantovčak, te ima li ona uopće šanse protiv aktualnog predsjednika države Zorana Milanovića.
- I dalje pamtim njenu izjavu od osam tisuća eura plaće koju ćemo imati u Hrvatskoj, što je bila izjava koja nas je sve zaprepastila. Kao što će Most biti spreman za parlamentarne izbore na kojima ćemo biti iznenađenje, Most će biti spreman i za predsjedničke izbore jer ćemo imati svog kandidata ili kandidatkinju. S Kolindom Grabar Kitarović i s Milanovićem se ne bavimo - odgovorio je Troskot.
Na kraju se referirao i na objavljivanje "bijelih lista" ustvrdivši da od njih ništa ne očekuje. - I to zato jer je to zakašnjela reakcija i pokazatelj da je kolosalni projekt uvođenja eura pripremljen na katastrofalan način. To nas zabrinjava jer je za to bila upotrebljena gotovo cijela državna uprava, nekoliko resora i jako puno državnih službenika. Problem inflacije nije bio problem samo 1. siječnja jer je bilo vidljivo da cijene rastu u posljednjih godinu i pol dana. I ako se trebalo uvoditi određene kontrolne mehanizme to je trebalo raditi prije godinu i pol dana, kako su to radile Slovenija i Slovačka koja je u tom smislu bila još i stroža. "Bijele liste" su samo dimne zavjese, u stilu - kao da se po tom pitanju nešto radi. Imamo ministra financija koji kaže da je inflacija anegdotalna, pa premijera koji je na skupu za euro rekao kako će cijena kave porasti za 0,2 centa, pa guvernera Vujčića koji je katastrofalno "fulao" s procjenama u posljednjih godinu i pol dana jer mu je bilo samo važno da u Frankfurtu diže svoju ručicu... Sve to pokazuju samo njihovu nonšalantnost i indolenciju. Sve je to dimna zavjesa, a cijenu su nažalost platili građani i sva je krivnja prebačena na poduzetnike i obrtnike koje su proglasili jedinim krivcima za cijelu tu situaciju skrivajući činjenicu da je najveći ekstraprofiter u cijeloj ovoj situaciji država, odnosno Andrej Plenković. "Bijele liste" trebale su biti pokrenute puno ranije, kontrolirati se trebalo puno prije, i to tako da se pokažu marže po kojima se određeni proizvodi prodaju, da se ne zamrzavaju cijene jer to dovodi do recesije, odnosno zatvaranja proizvođača, primjerice šećerana. "Bijelim listama" neće se postići ništa - zaključio je Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot.
>> VIDEO: Voditelj molitelja na Trgu: Nevjerojatno je da nas nazivaju radikalnima samo zato što molimo krunicu
putinova ispostava