Kako pametno planirati i upravljati svojim novcem? Koji su najbolji oblici štednje i ulaganja? Gdje se kriju najbolje investicijske prilike za početnike? Pametno upravljanje novcem temelji se na dobrim navikama, planiranju i svjesnim odlukama, ali koliko god se trudili, uvijek se ispriječi nešto što nam poremeti usklađenost mjesečnog budžeta s prihodima i ciljevima.
Odgovore na sva ova važna pitanja potražili smo kod stručnjaka za osobne financije Tonija Miluna. Poznati hrvatski profesor matematike, financijski edukator i vloger, prepoznatljiv po pristupačnom objašnjavanju složenih financijskih i matematičkih pojmova, diljem Hrvatske održava interaktivne radionice gdje pomaže zainteresiranima da nauče važne vještine koje će im pomoći u svakodnevnom upravljanju novcem.
Što uopće znači pametno upravljati novcem? Prema Milunovim riječima, nulto je pravilo da moramo trošiti manje nego što zarađujemo. A to možemo postići tako da barem neko vrijeme vodimo evidenciju troškova. – Kada vodimo evidenciju, točno vidimo na što trošimo. Danas imamo bankovne aplikacije pomoću kojih možemo lijepo vidjeti koliko smo potrošili u trgovinama, koliko na putovanja itd. To će nam pomoći da pazimo na što trošimo i da odustanemo od onoga što nam i ne treba niti nam pruža neka velika zadovoljstva. Skloni smo impulzivnim kupnjama. Prođemo ulicom, ugledamo neku majicu koja nam se svidi i odmah je kupimo, a onda dođemo kući i vidimo tri iste takve u ormaru. Toga se moramo osloboditi – kaže Milun.
Iako u današnje vrijeme financijske krize i inflacije nisu rijetki oni koji o tome dvoje, Milun ističe da se štednja i ulaganje uvijek isplate. Mnogi ljudi kalkuliraju i "važu" kada jest, a kada nije trenutak za štednju, ali takvo razmišljanje je pogrešno. Pokazalo se da je najbolja metoda "dollar-cost averaging", strategija redovitog ulaganja uvijek istog, fiksnog iznosa u jednakim vremenskim intervalima (svaki tjedan, mjesec ili godinu) u duljem razdoblju. U prijevodu, svaki mjesec uplatite onoliko koliko možete, bilo da se radi o 10, 20 ili 50 eura. Pritom nemojte obraćati pozornost na to je li kriza jer krize dođu i prođu, a na kraju se uvijek pokaže da je bilo dobro ulagati.
– Svi žele investirati. Puno ljudi koji mogu izdvajati sad se pitaju gdje bi uložili svoj novac. Važno je znati kako krenuti s investiranjem. Jako je bitno sebi odrediti cilj. Nije isto ulažemo li da bismo za tri godine imali polog za stan ili da bismo za 30 godina išli u mirovinu. Primjerice, ulaganja u dionice i dioničke fondove nose veći rizik. U prosjeku, gledamo li posljednjih sto godina, ako štedimo i ulažemo na dulje razdoblje, bolje je više ulagati u dioničke fondove, a na kraće razdoblje u obvezničke – kaže Milun.
Svako ulaganje nosi određen rizik. Međutim, mnogi neopravdano strahuju od ulaganja u dionice. Prema Milunovim riječima, pogled u prošlost govori nam da se, unatoč svim ratovima i krizama, ulaganje u svjetsko tržište i svjetske dionice na razdoblje dulje od 20 godina uvijek isplati. Kod takvog ulaganja uvijek smo bili u plusu, pobijedili smo inflaciju i dobili toliko novca da smo na kraju njime mogli kupiti više nego onim što smo uložili.
Oročena štednja trenutačno se baš i ne isplati jer banke daju samo oko jedan posto kamata na ulog. Unatoč tome, još uvijek mnogo ljudi novac drži u bankama. – Procjenjuje se da na tekućim računima ili oročenoj štednji imamo čak 40 milijardi eura. Mnogi ljudi idu linijom manjeg otpora i sami sebi govore da, kad je novac već tamo, neka bude. Ali to nije dobro rješenje. Ako već niste spremni ulagati u dionice, trezorski zapisi i narodne obveznice ipak će vam donijeti veću zaradu – ističe Milun.
Važno je znati da se ne isplati svakoj kategoriji ljudi isti način ulaganja. Milun podsjeća da su prije dvije godine u Hrvatsku počeli dolaziti robo savjetnici koji omogućuju automatizirano ulaganje. Trenutačno imamo tri robosavjetničke platforme – Finax, Genius od InterCapitala i Revolut. Što oni rade? Postave vam pitanja i onda odgovorite kolika vam je plaća, za što štedite, koliko ste spremni investirati. Pitaju vas što biste učinili da vam ulog od, primjerice, 10.000 eura padne na 8000 eura. Prema vašim odgovorima, robo savjetnik vam preporuči optimalnu kombinaciju, vi jednostavno kliknete "da" i ostaje vam samo da uplaćujete kad i koliko imate. Svatko ima vlastitu preferenciju u što bi trebao ulagati.
Ako ste u nedoumici, Milun vam predlaže da bez ustručavanja zatražite pomoć robo savjetnika, koji će vam onda preporučiti točno ono što je za vas najbolje. Dobrovoljni mirovinski fondovi također su dobra opcija. – Ako ulažemo za mirovinu, onda je jako dobro početi s dobrovoljnom mirovinskom štednjom. Zašto? Država daje poticaje, a mi Hrvati padamo na poticaje. Daj mi poticaj i odmah ću uložiti, ha-ha. Petnaest posto na ono što uložimo država nam pokloni. Dakle, ako uložimo 100 eura, država će nam dati 15. Tako čak i ako tržište bude malo u minusu, zbog tih poticaja opet ćemo biti u plusu. To je dobar početak za nekoga tko štedi za mirovinu – objašnjava financijski stručnjak.
Potpuno je drukčija priča ako želimo kupiti stan. Milun podsjeća da su se okolnosti na tom planu promijenile i da za stan koji košta, primjerice, 200 tisuća eura više ne možete dobiti kredit od 200 tisuća eura. Morate imati barem 10 posto svojih sredstava, odnosno 20 tisuća eura, što nije malo. To nas ponovno upućuje na potrebu štednje i investiranja, a kao rješenje se opet nameću obveznički fondovi, narodne obveznice ili trezorski zapisi. A ako netko želi dodatno ulagati na dulji rok, onda i dionički fondovi. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni ulaganje u zlato, koje se smatra jednom od najstarijih i najsigurnijih vrsta ulaganja jer zlato zadržava vrijednost, osobito u razdobljima ekonomske nesigurnosti i inflacije.
– Svi se pitaju je li sad pravo vrijeme za zlato. Na to je jako teško odgovoriti, ali ako se ova kriza kojoj trenutačno svjedočimo nastavi, vrijednost zlata vjerojatno će još porasti. Ali ako se Trump i Kina nešto dogovore, onda će mu cijena možda pasti. Nitko nema kristalnu kuglu da mu kaže što će se dogoditi sljedeće godine. Ako netko razmišlja o zlatu, šteta je što nije krenuo već lani, ha-ha. Ova godina je bila predobra za zlato – zaključio je Milun kroz smijeh.
Otvori KEKS Pay
Toni, ajde ti nama reci što nakon što uložiš novce u privatnu tvrtku poput Belja, a država ti mazne te dionice i pokloni firmu Rusima, Debeljaku i sličnima?