S potpredsjednikom Vlade i načelnikom Stožera za obnovu potresom pogođenih područja Tomom Medvedom razgovarali smo o problematici porušene Banovine.
Što kažu brojke, koliko je zahtjeva za obnovu zaprimljeno, koliko je objekata pregledano, a koliko dosad uklonjeno?
Od samog osnutka Stožera u Petrinji trebalo je istodobno poduzeti brojne aktivnosti kako bi se zbrinulo stanovništvo kojem je trebalo pružiti svu potrebnu pomoć nakon potresa, a onda krenuti u pripreme za obnovu. Mi smo već 14. veljače započeli s prikupljanjem zahtjeva za obnovu u četiri ureda u gradovima, ali i dva mobilna ureda koja su obišla ruralne i udaljene krajeve i sela. Zaprimljeno je ukupno 8602 zahtjeva za obnovu i 6150 za nekonstrukcijsku obnovu. Jedan od preduvjeta za taj posao bio je pregled objekata koji je započeo odmah nakon potresa. Pregledano je više od 36.800 objekata usprkos tome što je bilo naknadnih potresa. Oko 4.600 objekata teško je stradalo i označeni su crveno, oko 8.000 njih označeno je žutim, a ostali objekti pretrpjeli su lakša oštećenja. Ovisno o razini oštećenja započelo se i s uklanjanjem objekata, i to onih koji su prijetili sigurnosti sukladno utvrđenim sigurnosnim koridorima. Uklanjanje prvog objekta započelo je još 30. siječnja, samo mjesec dana nakon potresa, a do danas smo uklonili 120 objekata dok je u fazi uklanjanja njih još 30-ak. Mukotrpan je to posao s obzirom na vlasničku strukturu, nelegalnost objekata, nedostupnost vlasnika, izostanak suglasnosti.
Objavljen je podatak prema kojem radove izvode 22 tvrtke od čega njih šest s prostora Sisačko-moslavačke županije. Zašto ne i više?
Radovi koje spominjete odnose se na obnovu koja je započela 3. svibnja. Središnji državni Ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje putem javnog poziva dobio je prvo 18, a kasnije još četiri tvrtke. Svjesni smo problema nedostatka operative, ali najavljeno je će se veći broj tvrtki javiti kad završe poslove u turističkim mjestima. Interes nam je da firme s ovoga prostora budu što zastupljenije u obnovi kao što smo ih i do sada angažirali na različitim poslovima.
Premda Stožer u javnosti često ističe da je obnova na Banovini sve intenzivnija, mnogi će je, a osobito nastradali, ocijeniti presporom. Kako im odgovarate?
U rekordnom razdoblju od svega četiri mjeseca nakon potresa započeli smo s obnovom kuća, a s javnim objektima kao što su škole, domovi zdravlja, starački domovi ili zgrade sudova još i prije. Do sada je obnovljeno više od 70 kuća, na njih 150 traju radovi, a za koji dan potpisat će se ugovori za obnovu još 3000 kuća. Potpuno razumijem ljude koji su ostali bez svojih domova, ali učinit ćemo sve da obnovimo i zadnju kuću. Očekujem bolju suradnju i od lokalnih čelnika i uvjeren sam da ćemo zajedničkim snagama završiti obnovu. Ova Vlada je nakon potresa stala uz narod što je bilo očito cijelo ovo vrijeme. Tako će biti i ubuduće, a sama činjenica da je Vlada RH preuzela obvezu financiranja obnove u cijelosti jamstvo je da će se sve obnoviti.
Kako komentirate to da niču nove kuće podignute rukama mještana i volontera, dok se oni koji čekaju državu praktički ne miču s mrtve točke?
Čeka nas obnova velikog broja kuća, i privatnih i javnih, višestambenih i pojedinačnih građevina. U Sisačko-moslavačkoj županiji oštećeno je dakle više od 36.000 objekata od čega njih 12.000 teško, a mnogi su za uklanjanje. Iz svega što sam rekao možete vidjeti koliko intenzivno smo krenuli u taj posao. Dakako da je svaka donacija hvalevrijedna, vrijedna je svaka pojedinačna kuća. Ova obnova zahtijevat će veća sredstva od poratne obnove. Nijednu inicijativu ne gledam kao natjecanje, već kao simbol zajedništva koje nam je u ovom trenutku i najpotrebnije.
Žitelji Strašnika požalili su se reporterima Večernjeg lista da mjesecima čekaju na rušenje prioritetnih kuća dok se istodobno ruše objekti koji nikoga ne ugrožavaju. Kako to komentirate?
Već sam govorio o sigurnosnim koridorima, a to se prvenstveno odnosi na gradove jer ondje cirkulira veliki broj pješaka i vozila. Pogledajte centar Petrinje, praktički smo uklonili sve objekte koji su prijetili i ugrožavali ljude. Nije isto ukloniti objekt u centru grada ili negdje na kraju sela. Doći će na red svi objekti koje treba ukloniti. Od 120 uklonjenih objekata, 52 su obiteljske kuće. Neke smo uklonili upravo na zahtjev vlasnika i prema ocjeni statičara jer su vlasnici imali donaciju.
Kako riješiti problem osoba privremeno nastanjenih u kontejnerima i kamp-kućicama uoči dolaska ljetnih vrućina?
Mogli smo smjestiti sve ljude u čvrste objekte, no to bi podrazumijevalo smještaj i izvan ove županije. Kako su ljudi željeli ostati kraj svojih domova i imanja, postavili smo više od 2100 mobilnih kućica i kontejnera. Zima je donijela jednu vrstu problema, ljeto će donijeti druge poteškoće i svjesni te činjenice opremamo kućice i kontejnere. Zimus smo ih opremali grijalicama, a sada klima-uređajima kako bismo ljudima olakšali boravak u takvim uvjetima. No ne želim da se to shvati kao rješenje problema. Obnova je jedino trajno rješenje.
Je li realno očekivati da će svi stanovnici Banovine stradali u potresu do ove zime biti u čvrstim objektima, pod krovom?
Sve ćemo učiniti da se do sezone grijanja oko 20 tisuća obitelji vrati u svoje kuće i stanove, ali bilo bi neodgovorno obećati da će se do sljedeće zime obnoviti središta Petrinje, Gline ili Siska, što je gotovo nemoguće. Očekujem još veći odaziv tvrtki koje će se uključiti u obnovu.
U nekim gradovima i općinama na Banovini došlo je do promjene vlasti. Kako biste ocijenili suradnju s njima?
Protekloga tjedna imali smo veliki sastanak sa svim gradonačelnicima i načelnicima, većina je reizabranih, a neki su novi, primjerice u Glini i Petrinji. Također, tu je i novi župan Ivan Celjak. Sudeći po atmosferi, očekujem konstruktivnu i proaktivnu suradnju.
>> VEČERNJI TV 'Trusno smo područje i nema smisla što više ulažemo u energetsku obnovu nego građevinarstvo'
odličan ministar, bravo, tomo. dobro je da državu u ovakvoj situaciji vodi nekoliko sposobnih ljudi (plenković, maric, medved, butković, aladrovic, pa i horvat je ok)