Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Tko je kriv za ovako veliki deficit? HDZ i SDP opet se 'prepucavali'

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac objasnio je da su ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2013. iznosili 52,3 milijarde kuna
15. listopada 2013. u 12:27 0 komentara 50 prikaza
sabor (1)
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za prvo polugodište 2013. godine i prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2013. godine izazvali su brojne kritike oporbe danas u Hrvatskom saboru. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac objasnio je da su ukupni prihodi državnog proračuna u tom razdoblju iznosili 52,3 milijarde kuna, što je 1,4% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali su za približno 1 milijardu kuna ili 1,8% veći kada se oni usporede s prvim polugodištem 2011.godine.

– Najznačajniji prihod čine prihodi od PDV-a koji u prvom polugodištu 2013. godine iznose 20,2 milijarde kuna, što je povećanje od 7,5% ili 1,4 milijarde u odnosu na isto razdoblje lani. PDV u strukturi ukupnih prihoda čini 38,7%, dok je u strukturi ukupnih prihoda prošle godine iznosio 35,5% – kaže Lalovac te dodaje da druge najznačajnije stavke prihoda čine doprinosi na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te doprinosi za zapošljavanje koji u strukturi ukupnih prihoda od 2013. godine sudjeluju sa 33,3% ili 18,1 milijardu kuna, što je za 5,2% manje nego lani ili negdje na razini oko 990 milijuna kuna.

>> Cijena duga - iz smeća padamo u pakao

Zabrinjavajući udio kapitala u poduzećima

– Značajni efekt rasterećenju gospodarstva, pogotovo malog i srednjeg poduzetništva, u 2013. godini ogleda se i kroz povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 80 na 230 tisuća kuna ili negdje oko 30 tisuća 666 eura. S ovim pomicanjem praga za ulazak u sustav PDV-a hrvatsko gospodarstvo je konkurentnije na razini regije – kaže Lalovac. U prvom polugodištu 2013. godine temeljem poreza na dobit uprihodovano je milijardu i pol kuna manje u odnosu na isto razdoblje lani. Udio u strukturi ukupnih prihoda poreza na dobit smanjen je s nekih 8,3%, koliko je bilo u lipnju 2012., na otprilike 6,4% u 2013. godini.

– Udio kapitala u poduzećima u Hrvatskoj je zabrinjavajuće nizak i pada na razinu od 20 posto – nastavlja Lalovac te dodaje da nam raste prihod od poreza na dohodak koji bilježi povećanje od 3,6% i iznosi oko 554 milijuna kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2013. godine iznose 63,7 milijardi kuna, što je za 4,9 milijardi kuna ili 8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

– Glavni razlog povećavanju rashoda odnosi se na podmirivanje dospjelog duga iz prošlih godina prema zdravstvu, odnosno za sanaciju dugova HZZO-a i kliničkih bolničkih centara u iznosu od 3,3 milijarde kuna. To je plaćeno iz dugoročnih bankovnih kredita za koje smo se zadužili u iznosu od 3,3 milijarde kuna – objašnjava Lalovac. S obzirom na to povećanje rashoda, deficit u prvom dijelu godine iznosi 11,4 milijarde kuna ili 3,4% BDP-a, što je prije svega posljedica sanacije zdravstva i brže dinamike isplate poticaja poljoprivredi.

– Ako bismo eliminirali ova dva efekta u tom dijelu, deficit bi se kretao negdje oko 7 milijardi kuna, a to je vrlo blizu onome što smo imali prošle godine. Kada govorimo o izvršenju proračuna otprilike na dan 30. rujna, prihodi su u prvih 9 mjeseci 79,6 milijardi, rashodi 92,9, odnosno deficit je 13 milijardi kuna. Ono što je posljedica porasta deficita u 9. mjesecu u odnosu na 6. mjesec jest efekt ulaska u EU, što je zapravo bilo i očekivano – zaključio je Lalovac.

Isplata plaća nije upitna

HDZ-ova Martina Dalić pitala je na koji način Vlada planira nadomjestiti prihode koji nedostaju u proračunu od 5,2 milijarde.

– Ako je sve planirano i očekivano, zašto to nije zapisano u proračunu? Kako i na koji način će se isplatiti mirovine i plaće u prosincu i u studenom? – zanimalo je Dalić, a Lalovac joj je odgovorio da isplata plaća i mirovina nije upitna jer je Vlada, bez obzira na tešku gospodarsku situaciju, izvršila indeksaciju mirovina i ona je u iznosu od 460 milijuna kuna.

HDZ-ov Ivan Šuker pak tvrdi da nije istina da je država smanjenjem doprinosa za dva posto gospodarstvu dala 2,7 milijardi kuna.

- Od tih 2,7 milijardi kuna, 600 milijuna kuna vam otpada na plaće koje se isplaćuju iz državnog proračuna i vi ste na takav način praktički smanjili sebi rashode za 600 milijuna kuna. Od ovih 2,7 milijardi je samo nekakvih 500, 600 milijuna završilo u realnom sektoru, a to je nekoliko desetaka tisuća kuna po poduzeću. I morat ćete priznati da tih nekoliko desetaka tisuća kuna ne može potaknuti nikakvu investicijsku aktivnost – objasnio je Šuker te dodao kako izvješće pokazuje deficit od gotovo 11,5 milijardi kuna, dok je planirani deficit za cijelu godinu trebao biti 10 milijardi kuna.

– Dakle, deficit je u prvih pola godine za 123 posto veći od planiranog i to je stvarni problem. Strukturne reforme nisu to proizvele, nego njihovo neprovođenje. Do svega toga dovela je pogrešna ekonomska i fiskalna politika – ustvrdio je Šuker, a njegov stranački kolega Željko Reiner je dodao da nije istina da je zdravstvo sanirano jer je ono izgubilo negdje između 2,6 i 2,7 milijardi kuna zbog toga što je smanjen doprinos.

I Goran Marić je Lalovcu zamjerio tvrdnju da su manji proračunski prihodi bili očekivani te da je hrvatsko gospodarstvo najkonkurentnije u regiji.

– Postoji li išta što se dogodi, a da vi ne očekujete? U proračunu je još uvijek zapisan gospodarski rast, a sad kažete da očekujete pad. Kažete da je Hrvatska izuzetno konkurentna. Ostao sam zatečen. Hrvatska puca od snage konkurentnosti, cijela EU i zemlje vaše tzv. regije drhte od snage hrvatskog gospodarstva. Zabranjuju nam ulazak desetaka tisuća šlepera s hrvatskom robom na granicama jer ne mogu te autoceste više podnijeti hrvatsku robu. Na inozemnim burzama tučnjava za dionicama hrvatskih tvrtki zbog povećane konkurentnosti i povećane proizvodnje – ironičan je Marić.

SDP-ov Nenad Stazić zamjerio je Lalovcu što u svom izlaganju nije dao širi kontekst u kakvim uvjetima vladajući donose i izvršavaju proračun.

– Postoji podatak da moramo godišnje vratiti 11 milijardi kamata po starim zaduženjima, po zaduženjima HDZ-ove Vlade, a danas vam ovdje prigovaraju bivši ministri koji nisu radili ništa drugo nego obilazili svijet zadužujući Hrvatsku. Danas vaša Vlada mora vraćati te dugove. Dok su oni zaduživali Hrvatsku, njihov šef Sanader i njihova stranka HDZ su krali. Krali su pa danas odgovaraju na sudu, a danas vama ovdje sole pamet – kritizirao je Stazić, a odgovorio mu je Gordan Jandroković koji smatra da bi Stazić trebao biti nositelj "priznanja za mikro nemoralno djelo" jer je za 7 kuna ljetovao mjesec dana na Brijunima na trošak poreznih obveznika.

>> Gospodarstvo ne može podnijeti državu koja troši 131 milijardu kn

Jelušić u čudu

Nezavisni Damir Kajin kazao je da ministar financija Slavko Linić u ovom trenutku zapravo bira između najmanje lošeg jer je većina financijskih parametara i trenutaka već zadano. Čudi ga što ministarstva troše manje od zadanog, iako razumije da u krizi treba štedjeti.

- Oni koji bi možda trebali između ostalog snažnije pokretati Hrvatsku po meni ne troše ni ono što imaju na dispoziciji. I kao što me brine što da kažem ovaj proračun Republike Hrvatske, kao što me vrijeđa i razbacivanje nije bitno da li na lokalnoj razini ili negdje drugdje tako me brinu i pokazatelji nekih, ne nekih nego gro hrvatskih tvrtki za što opet pitanje tko je zapravo odgovoran. Ali vjerujem najmanje Vlada – kaže Kajin primijetivši kako je u prvih šest mjeseci samo jedna kompanija u Hrvatskoj ostvarila veću dobit.

SDP-ov Ivo Jelušić čudio se što Ivan Šuker govori o velikom deficitu.

- Ja se čudim vama jer vi govorite kao da niste 8 godina bili na vlasti i kao da niste u tih 8 godina od toga većinu bili ministar financija. Točno je da je deficit veći za 4,3 milijarde nego što je planiran za prvih 6 mjeseci, ali od toga je 3,3 milijarde vaš deficit. Deficit koji ste vi napravili, deficit to je dug zdravstva koji ste vi ostavili ovoj Vladi. Da ste vodili deficit po onome kada je zaista nastao od poslovnih događaja, a ne kad se plaćalo, onda bi to stvarno se vidjelo da je to vaš dug. Prema tome, mi smo samo platili vaš dug i zato smo povećali deficit. Prema tome, kad govorimo o gospodarskim kretanjima i o deficitu i općenito proračunu morate imati na umu da ste vi ti koji ste stvorili ove probleme. Vi da imate imalo obzirnosti prema građanima ili srama šutjeli bi o ovim temama, svi vi iz HDZ-a. Jer vi ste doveli Hrvatsku u ovu situaciju u kojoj jesmo. Ako se ne želite ispričavati, ako vam je to problem onda šutite, pokrijte se ušima i šutite – rekao je Jelušić Šukeru, a on mu je odgovorio da prvo pročita izvješće o kojem raspravljaju, jer će onda shvatiti da priča "najobičnije i notorne gluposti."

HNS-ov Srđan Gjurković kazao je da je ova godina prekretnica i da svi pokazatelji pokazuju da smo na dobrom putu i da iduće godine BDP ide u plus.

 

Izbor povjerenika za informiranje Anama

Izbor povjerenika za informiranje

Anamarija Musa i Sandra Križanec kandidatkinje su za novu funkciju povjerenika za informiranje, a koja od njih će biti izabrana odlučit će najvjerojatnije u petak saborski zastupnici tijekom glasovanja. Od sedam prijavljenih kandidata, Musu i Križanec je prvo izabrao saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, a danas i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Tajnim glasovanjem članova odbora, Križanec je dobila pet glasova "za" i dva suzdržana, a Musa sedam glasova "za". Neslužbeno, očekuje se da će većina zastupnika podršku dati Anamariji Musi, koja je tijekom intervjua za posao pokazala najbolje poznavanje ove problematike. Nekome je zasmetalo što je ona bila u radnoj skupini za izradu Zakona o pravu na pristup informacijama, pa je članovima Odbora za Ustav prije razgovora s prijavljenim kandidatima za mjesto povjerenika za informiranje poslao anonimno pismo u kojem govori kako bi je se zbog toga trebalo diskvalificirati jer je to sukob interesa. Ipak, to pismo nitko od zastupnika nije ozbiljno shvatio ni uzeo u razmatranje.

Kobe Bryant
POGINUO SLAVNI KOŠARKAŠ
Ovo je jezivo: Pogledajte što je Kobeu Bryantu predviđeno još 2012. godine
PoKRENI
PONOSNO VOLONTIRAMO
Korporativnim volontiranjem do boljih promjena u društvu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.