Rat na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno vrlo opasnu fazu – prvi put od Drugog svjetskog rata naftna postrojenja postaju izravna meta u velikom međunarodnom sukobu, a posljedice će osjetiti cijeli svijet. Nakon početnih vojnih udara, sada se sve češće gađa energetska infrastruktura. Iran je zatvorio Hormuški tjesnac kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, a cijene su već snažno skočile – u jednom trenutku i do 120 dolara po barelu.
Poremećaj na tržištima već se osjeća, ali za procjenu posljedica ključno je koliko će rat trajati. Unatoč dramatičnim scenarijima, energetski stručnjaci smatraju da zasad nije realno očekivati nestašice nafte, nego prije svega snažan rast cijena – cjenovne skokove i poskupljenja. No potraje li rat mjesecima, barel bi mogao dosegnuti i cijenu od 180 dolara, što bi već predstavljalo ozbiljan udar na globalno gospodarstvo. I ne bi bilo prvi put.
Jugoslaviju i Hrvatsku teško je pogodila naftna kriza iz 1979., uvedeni su bonovi za benzin i sustav vožnje par – nepar
Svijet su nekoliko puta pogodile velike krize zbog poremećaja u proizvodnji i trgovini naftom, a u Hrvatskoj se posebice osjetila ona od 1979. do 1985. godine
Komentara 9
"To je nama naša borba dala da imamo tita za maršala" srboslaviju, sve blagodati komunizma na čelu sa jednim od najvećih zločinaca svijeta koji je dao pobiti nakon rata stotine tisuća Hrvata, a mi još dana nismo sposobni otkriti istinuinu i dostojno pokopati žrtve koje su u jamama, na brojnim lokacijama, da ne povrijedimo osjećaje zločinaca i njihovih sljedbenika.
Dnevna doza Jugoslavije bljak
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Neki se (Možemo i SDP) danas sa žaljenjem prisjećaju toga i žele povratak istog totalitarnog režima.