Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, koji se obilježava 14. studenoga, Zagrebačko dijabetičko društvo navodi kako je u Hrvatskoj, u 2019. godini, bilo registrirano 315.298 osoba s dijagnosticiranom šećernom bolesti. Navode i kako se Svjetski dan šećerne bolesti svake godine fokusira na posebnu temu, a da je tema ove godine “Medicinske sestre i šećerna bolest”. Kroz ovu temu Međunarodna federacija za šećernu bolest (IDF) želi podići svijest o značaju uloge koju medicinske sestre imaju prilikom pružanja zdravstvene skrbi i podrške osobama koje žive sa šećernom bolesti. S obzirom na to da broj oboljelih osoba raste iz godine u godinu, uloga medicinskih sestara i drugih zdravstvenih djelatnika postaje sve važnija
-Procjenjuje se kako tek oko 60% osoba ima postavljenu dijagnozu šećerne bolesti te je prema tome ukupan broj oboljelih u RH čak pola milijuna. To nije mala brojka i postavlja se pitanje što je s preostalih 40% osoba. Osim u liječenje oboljelih, potrebno je usmjeriti velike napore i u podizanje svijesti javnosti o simptomima kako bi se što veći broj oboljelih osoba dijagnosticirao te primio odgovarajuću liječničku skrb i time osigurao što veću razinu kvalitete života i izbjegao kobne komplikacije bolesti, rekao je internist subspecijalist endokrinolog i dijabetolog u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, KB Merkur Mladen Grgurević
Prema podacima Međunarodne federacije za šećernu bolest predviđa se da će broj osoba sa šećernom bolesti do 2045. godine porasti na 700 milijuna.
Iz Zagrebačkog dijabetičkog društva ističu kako je upravo zbog moguće prevencije bolesti, postavljanja dijagnoze i liječenja iznimno važno informirati, educirati i podići svijest javnosti o okolišnim čimbenicima koji utječu na pojavu bolesti, simptomima i načinima liječenja iste. Navode i kako osim genetskih čimbenika, na razvoj šećerne bolesti utječe današnji način života koji podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost te nezdrave prehrambene navike kao i da je pravovremenim postavljanjem dijagnoze, promjenom životnog stila, redovitim liječničkim kontrolama, odgovarajućom zdravstvenom skrbi te potporom bližnji moguće spriječiti potencijalne komplikacije bolesti.
-Postoji nekoliko različitih modela liječenja šećerne bolesti tipa 1, a jedan od njih je i sustav SAP (eng. Seonsor Augumented Pump). Radi se o senzorom potpomognutoj terapiji inzulinskom pumpom koja omogućuje uvid i upozorenja o promjenama u razinama glukoze u organizmu te automatsko zaustavljanje i nastavljanje isporuke inzulina. U odnosu na klasičnu terapiju, terapija inzulinskom pumpom imitira rad zdrave gušterače. Klinički je dokazano da se upotrebom pumpe MiniMed™640G sa sustavom za kontinuirano praćenje glukoze Medtronic CGM, smanjuje broj hipoglikemija za 73 % u usporedbi s terapijom kod koje se koristi samo pumpa što korisnicima omogućava bezbrižan i bolji san. Ta dva uređaja aktiviraju tehnologiju SmartGuard™ koja automatski obustavlja isporuku inzulina prije pojave hipoglikemije čime se ublažavaju ili izbjegavaju njezine posljedice, navode iz društva.
Senzorom potpomognuta terapija inzulinskom pumpom olakšava svakodnevnicu života s dijabetesom, a pogodna je za osobe s čestim, neprepoznatim i noćnim hipoglikemijama, te osobama s visokom razinom glukovarijabilnosti. Ono što smatram najvrjednijim benefitom ove terapije je upravo mentalno zdravlje, jer je moguće svoj mozak odmoriti i povremeno se psihički isključiti te dati važnost drugim poslovima u životu. Dijabetes je posao 24-7, 365 dana bez pauze te mi puno znači na nekoliko sati odmoriti, rekla je predstavnica Zagrebačkog dijabetičkog društva Ines Jakopanec.
I HZZO je nedavno proširio indikacije i stavio senzore koji su kompatibilni s inzulinskim pumpama na listu bez dobne granice tako da svaki korisnik inzulinske pumpe, uz preporuku dijabetologa, ima mogućnost na teret HZZO-a dobiti senzore.
