Kad bismo jednom riječju trebali opisati 2025. godinu za hrvatske obvezne mirovinske fondove, to bi sigurno bila volatilnost. Mirovinski sustav, koji se donedavno činio gotovo predvidljiv, kao pouzdani automobil kojim vozite prema mirovini, pokazao je kako tržišta mogu biti nepredvidiva čak i kada se čini da znamo što će se dogoditi. Logika je trebala biti kategorizacijska: A za odvažne, B za umjerene, C za konzervativne. Prošla godina pokazala je da je stvarnost malo kompleksnija.
Kategorija A, s konačnim prinosom od 15,99 posto, nadmašila je 2024. (13,27 posto prinosa) za impresivnih 2,72 postotna boda. Tijekom godine prosječan godišnji prinos koji je vidljiv u mjesečnim izvještajima HANFA-e iznosio je 14,49 posto, što znači da su tržišta prema kraju godine pojačala dioničke pozicije nakon nekoliko mjeseci nesigurnosti. Kategorija B pokazala je suprotno gibanje. Počela je s 10,97 posto u siječnju i završila s 8,83 posto u prosincu, što je pad od 2,14 postotna boda tijekom godine. To ju je spustilo ispod 2024. kada je ostvarila 9,68 posto prinosa. Ipak, prosječan godišnji prinos od 9,01 posto nije loš. Kategorija C, konzervativna kategorija, usmjerena na obveznice i novčana tržišta, padala je kontinuirano tijekom cijele 2025. Počela je s 3,56 posto u siječnju i završila sa samo 2,08 posto u prosincu, što govori o padu od 1,48 postotnih bodova. Što je važnije, nalazi se ispod performansi 2024. godine kada je ostvarila 3,55 posto prinosa. Iza ovih brojeva krije se važna gospodarska poruka. Kategorija C padala je jer su kamatne stope ostale visoke, a obvezničko tržište bilo je pod pritiskom. Za dioničke fondove priča je pak drukčija. Iako je ožujak bio strašan, tehnološke dionice i druge dionice s rastućim potencijalom u drugoj polovini godine vratile su se u milost investitora. Tržišta su se vratila i oni koji su sačuvali živce tijekom ožujskog pada bili su nagrađeni prema kraju godine.
Što to znači za ljude kojima se novac nalazi u tim fondovima? Prvo, dobra vijest: svi fondovi ostvarili su pozitivne prinose. Nije bilo gubitaka. Drugo, pokazuje važnost izbora – ako ste u kategoriji A, završili ste s 15,99 posto. Ako ste prebacili novac u kategoriju C iz straha, dobili ste samo 2,08 posto. Riječ je o prosječnim vrijednostima, a konkretni prinos ovisi o izvedbi fonda čiji ste član. Na temelju mjesečnih izvješća za 2025. analizirali smo nominalne prinose fondova svih četiriju mirovinskih društava. U dioničkoj kategoriji A PBZ CO ostvario je 18,1 posto prinosa, dok je Raiffeisen ostvario znatno nižih 8,6 posto. AZ je bio drugi s 14,71 posto prinosa, a Erste Plavi treći s 12,61 posto. U mješovitoj kategoriji B Erste Plavi je vodio s 10,44 posto, PBZ CO s 10,23 posto, AZ sa 7,85 posto, a Raiffeisen s 4,09 posto. U konzervativnoj kategoriji C PBZ CO je vodio s 2,51 posto, AZ je bio drugi s 2,01 posto, Erste Plavi treći s 1,78 posto, a Raiffeisen s 1,38 posto prinosa